Rusi kritiziraju Plenkovića i tvrde: ‘Cijena hrvatske integracije teritorija bio je progon 250.000 Srba’

Foto: fah

Rusko ministarstvo vanjskih poslova je objavilo da je zabrinuto zbog izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da će Hrvatska prenijeti Ukrajini vlastita iskustva mirne reintegracije okupiranih područja, primjenjiva na istočnu Ukrajinu gdje vladine snage ratuju s proruskim pobunjenicima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Plenković je u ponedjeljak za posjeta Kijevu izjavio da su i Hrvatska i Ukrajina bile žrtve brutalne vojne agresije, da je njihov teritorijalni integritet narušen silom te da hrvatska iskustva iz reintegracije istočne Slavojine devedesetih godina mogu biti korisna Ukrajini.

Umjesto besperspektivnih prijedloga o ovom pitanju, rusko ministarstvo vanjskih poslova je pozvalo Zagreb da se “aktivnije zauzme za rješavanje kroničnih unutarnjih problema u vezi s pravima Srba i drugih nacionalnih manjina u Hrvatskoj”.

“Primili smo na znanje informaciju da je ovih dana pri hrvatskoj vladi formirana radna skupina za suradnju s Ukrajinom koja će u svom djelokrugu imati prenošenje hrvatskog iskustva ‘mirne reintegracije okupiranih teritorija’ Kijevu, koje bi se tobože moglo primijeniti na Doneck i Luhansk”, stoji u komentaru ureda za informiranje i medije ruskog MVP-a.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Taj korak koji je službeno potvrdio predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković, ozbiljno zabrinjava”, ističe se u komentaru.

U ruskom ministarstvu smatraju da će “nova paralelna struktura” odvlačiti pozornost kijevskih vlasti s ispunjavanja obveza iz Minskog ugovora koji je temelj za rješavanje unutarukrajinske krize kojemu nema alternative.

Moskva taj prijedlog promatra i u kontekstu najava o pokretanju hrvatsko-ukrajinske vojno-tehničke suradnje, ustvrdivši da je cijena hrvatske reintegracije svog teritorija bio progon 250 tisuća Srba u operacijama ‘Bljesak’ i ‘Oluja’.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Dobro je poznato s kakvim se žrtvama i prisilnim odlaskom 250.000 Srba koji su stalno živjeli ondje završili velike vojne operacije “Bljesak” i “Oluja” 1995. Sigurni smo da savjeti inozemnih “konzultanata” koji kod kijevskih vlasti mogu stvoriti opasnu iluziju da su u Donbasu mogući vojni scenariji, nipošto neće pomoći jačanju sigurnosti na jugoistoku Ukrajine”, ističe se u komentaru ruskog ministarstva.

Plenković je u Kijevu također istaknuo da Hrvatska podržava teritorijalni integritet, suverenitet i neovisnost Ukrajine te provedbu politike nepriznavanja ilegalne aneksije Krima.

Moskva drži “apsurdnim” uvrštavanje Krima, kojega je ilegalno anektirala od Ukrajine 2014., u dnevni red hrvatske radne skupine, jer se “ujedinjenje republike Krima i Sevastopolja s Ruskom Federacijom dogodilo na temelju slobodnog i legitimnog izjašnjavanja stanovnika Krima. To je pitanje zatvoreno”, navodi se u priopćenju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatski premijer je ocijenio da je mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja dugoročno najbolji model za vraćanje Donecka i Luhanska, a jednom i Krima u sastav Ukrajine.

Reintegracija istočne Slavonije, rekao je Plenković, bio je jedan od najuspješnijih mirovnih projekata UN-a. To je bio pozitivan presedan za uspostavu mira u bivšoj Jugoslaviji, ali i za buduće misije u svijetu.

Hrvatska smatra da je stabilnost Ukrajine od ključne važnosti za europsku i globalnu sigurnost i poduprijet će sve diplomatske napore za postizanje mirnog i održivog rješenja, rekao je Plenković.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.