Gornji dom ruskog parlamenta, Vijeće Federacije, jednoglasno je u srijedu odobrio zahtjev predsjednika Vladimira Putina da u Siriji razmjesti vojne snage, izjavio je predstojnik predsjednikova ureda Sergej Ivanov.
Čelnik Kremlja navodi da se odluka o korištenju ruske vojske u inozemstvu odnosi samo na ratno zrakoplovstvo, a ne na kopnene snage, prenosi RIA.
Iako Kremlj u svom zahtjevu nije naveo na koju bi se zemlju ta odluka odnosila, Ivanov je nakon glasovanja rekao: “Radi se o Siriji”.
Ivanov je također rekao da je Sirija zatražila od Rusije vojnu pomoć.
Rusija trenutno pojačava svoju vojnu nazočnost u Siriji a Moskva čvrsto stoji iza režima sirijskog predsjednika Bašara al-Asada.
Posljednji put kada je parlament odobrio Putinu slanje trupa u inozemstvo bilo je prošle godine prilikom aneksije ukrajinskog Krima.
Kremlj je senatorima u Vijeću Federacije uputio zahtjev za “raspoređivanje vojnog kontigenta Ruske Federacije” izvan zemlje na temelju “opće priznatih načela i normi međunarodnog zakona”, izvijestio je AFP.
Washington čvrsto stoji na stavu da sirijski predsjednik Bašar al-Asad treba sići s vlasti, Moskva drži da je on nezaobilazan čimbenik mirovnog procesa
SAD i Rusija vjerojatno još jednom u srijedu neće u Vijeću sigurnosti uspjeti uskladiti stajališta, jer dok Washington čvrsto stoji na stavu da sirijski predsjednik Bašar al-Asad treba sići s vlasti, Moskva drži da je on nezaobilazan čimbenik mirovnog procesa.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov predsjedat će sjednicom Vijeća o borbi “protiv terorističke prijetnje”, u prvom redu one IS-a u Iraku i Siriji.
U Vijeću sigurnosti Moskva će predložiti “nacrt rezolucije o borbi protiv terorizma”, najavio je pomoćnik ruskog ministra vanjskih poslova Mihail Bogdanov.
Antagonizam dviju sila mogao bi dovesti u pitanje rezultate u Vijeću.
Moskva je najprije odlučila da na stol neće staviti rezoluciju već neobvezujuću izjavu, ali su Amerikanci odbili pregovarati i o tom tekstu.
Rezolucija ili deklaracija, zasad izgleda nemoguće da će Moskva uspjeti uvjeriti zapadne i arapske partnere u tekst koji bi uključio potporu ili bilo kakvu suradnju s Bašarom al-Asadom.
Tome se jasno protivi francuski predsjednik Francois Hollande za kojeg je Asad “krvnik”, britanski ministar vanjskih poslova Philip Hammond na istu razinu stavlja “Asadov režim i brutalnost IS-a”, dok je šef španjolske diplomacije nešto umjereniji i smatra da prioritet treba dati pregovorima o prekidu vatre u Siriji gdje je jasno da “Bašar al-Asad ima nešto za reći”.
Posljedica sirijskog sukoba, migracijska kriza koja je dovela u Europu stotine tisuća migranata i izbjeglica, posebice sirijskih, potom će biti tema drugog sastanka koji će se održati na marginama Opće skupštine UN-a.
Mađarski premijer Viktor Orban trebao bi ondje braniti svoje čvrsto stajalište dajući na znanje da priljev ne presušuje (515.000 osoba od siječnja) te da dobar dio prolazi kroz njegovu zemlju. Mađarska bi trebala predložiti UN-u uvođenje “svjetskih kvota” za podjelu izbjeglica koje “ne bi trebale biti jedino na teret Europe”, izjavio je u utorak šef mađarske diplomacije Peter Szijjarto u UN-u.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
