Srbijansko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je od diplomata nekoliko europskih zemalja da njihove vlasti pojačaju osiguranje veleposlanstava i djelatnika u diplomatskim predstavništvima Srbije u tim zemljama, nakon sigurnosnih informacija o mogućim napadima albanskih ekstremista, piše u srijedu beogradski tisak.
Zahtjev je upućen predstavnicima Švicarske, Grčke, Turske, Njemačke, Italije i Belgije, država u kojima, po obavještajnim podacima, poslije uhićenja kosovskog političara Ramusha Haradinaja u Francuskoj, može doći do napada na srbijanska diplomatsko-konzularna predstavništva poslije niza prosvjeda albanske dijaspore zbog Haradinajeva uhićenja.
Ministar vanjskih poslova Ivica Dačić izjavio je ranije da je informacija o planu albanske dijaspore da napadne neka srbijanska veleposlanstva zbog uhićenja Ramusha Haradinaja “došla od sigurnosnih službi jedne zapadne zemlje”.
U diplomatsko-konzularnim predstavništvima koja bi se mogla naći na udaru albanskih ekstremista, u zemljama u kojima su albanski iseljenici veoma brojni ili dobro povezani, “trenutno radi 40 diplomata”, navode Večernje novosti.
“Srbijanski diplomati u veleposlanstvima koja su potencijalne mete albanskih ekstremista dobili su iz Beograda instrukcije da podignu mjere opreza na najvišu razinu, izbjegavaju javne događaje, a kretanje svedu na najmanju moguću mjeru”, piše ovaj list.
Beograd zasad ne razmišlja o povlačenju diplomatskog osoblja, ali je, kako navodi list, sugerirao aktiviranje specijalnih planova za krizne situacije koje ima svako veleposlanstvo, uključujući i obvezu veleposlanika da o svim kontaktima i kretanjima unapred izvijeste ministarstvo vanjskih poslova te vlasti zemlje-domaćina, kako bi se njihova ruta eventualno dodatno osigurala.
Kosovski političar i nekadašnji zapovjednik Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) Ramush Haradinaj uhićen je prošlog tjedna u Bazelu po tjeralici Srbije zbog ratnih zločina protiv civila iz 1998. godine na Kosovu, a Srbija je u međuvremenu od Francuske zatražila njegovo izručenje.
Srbija je tjeralicu za Haradinajem raspisala zbog sumnje da je na Kosovu 1998. i 1999. počinio zločine protiv civila koji nisu bili obuhvaćeni optužnicom Haškog tribunala (ICTY), po kojoj je Haradinaj, s još dvojicom suoptuženika, pravomoćno oslobođen.
Tijekom tog sudskog procesa nekoliko svjedoka optužbe ubijeno je ili su nastradali na Kosovu i u inozemstvu pod nerazjašnjenim okolnostima.
Srbijansko tužiteljstvo je protiv bivšeg kosovskog premijera i vođe Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) podnijelo 108 kaznenih prijava sumnjičeći ga za terorizam, udruživanje radi neprijateljske djelatnosti i ubijanja civila.
