Poznata internetska enciklopedija ‘Wikipedija’ koja mjesečno broji više od 6 milijardi posjeta sada se suočava s oštrim kritikama od strane njezinog suosnivača, Larryja Sangera. On sam više voli naziv ‘bivši osnivač’, u znak prosvjeda protiv onoga u što se pretvorio njegov nekoć slobodni i nezavisni poduhvat, piše Remix.
Mrežna stranica Wikipedija, koju je Sanger 2001. osnovao skupa s Jimmyjem Walesom izrasla je u jedan od najutjecajnijih izvora informacija na svijetu, uključenih u Googleova pretraživanja. Ali ovu internetsku enciklopediju – zamišljenu kao slobodni suradnički poduhvat kojem svatko može doprinijeti – sada strogo nadgledaju vlastodršci ne bi li povećali vlastitu političku ili ekonomsku korist, kaže Sanger.
> Suosnivač Wikipedije pokreće alternativnu platformu zbog njenog oštrog skretanja ulijevo
> Dijanović: EU birokratima Twitter i FB nisu dovoljno radikalni – žele svoje Ministarstvo istine
U nedavnom intervjuu Sanger je izjavio da ako suradnici na Wikipediji dopuštaju samo jednu inačicu činjenica, onda to omogućava bogatima i onima na pozicijama moći da utvrde svoju moć. Ako netko traži uravnoteženu inačicu istine, na Wikipediji ju više neće pronaći. U vrijeme svoga nastanka prije 20 godina, Wikipediji je bila važna neutralnost. To je, u stvari, igralo jednu od ključnih uloga u raspravi o tome kako bi se novi mediji trebali oblikovati i određivati. U njezinom izvornom obliku, čitatelji su mogli pronaći nekoliko različitih mišljenja o jednom predmetu u jednom te istom članku. Postojale su i stranice (stranica za razgovor koja postoji uz svaki članak na Wikipediji) na kojima se raspravljalo o različitim pogledima na činjenice. Tako su korisnici početkom stoljeća mogli mnogo jednostavnije sudjelovati u projektu.
Međutim, u proteklih pet godina postalo je posebno zahtjevno sudjelovati u stvaranju velikog broja članaka. Tko objavi informacije o različitim ili, pak, ‘krivim’ temama, mogao bi dobiti strogo upozorenje ili čak biti isključen iz daljnjeg sudjelovanja (blokiran od administratora), čak i ako je doprinos činjenično dokaziv. To se sada događa čak i s nevažnim temama, kaže Sanger.
Wikipedija je trenutno jedan od najutjecajnijih izvora informacija na svijetu pa je u tijeku “velika, prljava i složena igra iza kulisa kako bi članci iznosili ono što nekom odgovara”, rekao je Sanger. Neki utjecajni ljudi plaćaju savjetnike koji konstantno provjeravaju stranice Wikipedije ne bi li čitateljima stvorili i zadržali pozitivan dojam o samima sebi. Tvrtke poput Wiki PR-a zauzvrat će o vama stvoriti pozitivnu sliku za određenu cijenu. Ovaj otklon od neutralnosti još se više pojačava u govoru o važnim političkim akterima, poput američkog predsjednika.
Sanger upravo priprema članak o Wikipedijinim prikazima o Bidenu iz kojih je potpuno izostavljena republikanska perspektiva, kao i Bidenovi skandali. Primjerice, skandal s Hunterom Bidenom samo se spominje u članku o predsjedniku, i to kao skandal za kojeg je odgovoran Donald Trump, dok su Bidenovi “čisti”.
Upitan kako se razvila ova pristranost, Sanger objašnjava da suradnici Wikipedije, koji u političkom smislu naginju Demokratima, sprječavaju širenje politički neutralnih prijedloga, iako je politika neutralnosti još uvijek nominalno na snazi. Čak je i način na koji se prikazuje kršćanstvo ogoljen, prikazan akademskim liberalnim pristupom, dok se zanemaruje doprinos egzistencijalista i bibličara. Mišljenja konzervativnih intelektualaca u potpunosti su izostavljena, što se protivi temeljnom duhu s kojim su se kreirale mrežne stranice. Premda ne treba zastupati ničija stajališta, potrebno je bolje ocrtati i objasniti tradicionalne poglede, objašnjava Sanger.
Bivši osnivač drži kako Wikipedija sada služi ljevici kao oruđe njezine propagande i da nije platforma za nepristrano učenje. Prema Sangerovim riječima, Wikipediju je, napose u proteklih pet godina, zauzeo moćni globalni vrh. “U prvim godinama interneta korisnici su povjerili novim medijima, poput Facebooka ili Youtubea vlastitu slobodu i osobne podatke, a ove su im stranice zabile nož u leđa”, kaže Sanger koji smatra da internet treba decentralizirati. Taj je proces, kaže, moguće ostvariti, ali tek nakon nekog vremena.
Ministarstvo kulture odabranim udrugama i LGBT aktivistima dodjeljuje naš novac – i za uređivanje Wikipedije?
Podsjetimo, Wikipedija je višejezična internetska enciklopedija. Slogan Wikipedije glasi: “slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati”.
Međutim, to u praksi, kao što navodi Sanger, više odavno nije tako.
Pogledajte primjerice kako izgleda članak o blaženom Alojziju Stepincu na Wikipediji na hrvatskome jeziku, ili što piše o hrvatskome jeziku na engleskoj inačici.
Probajte promijeniti da hrvatski jezik nije inačica srpsko-hrvatskoga ili ukloniti ćirilicu uz Ivicu Šerferzija, “jugoslavenskog odnosno, hrvatskog pjevača” na njemačkoj inačici.
> Udruga PaRiter i trostruka uloga civilnih LGBTIQ udruga u Hrvatskoj
Udruga PaRiter lani je na natječaju Ministarstva kulture zajedno s Udrugom Ri Rock kao nositeljem projekta i Udrugom SOS Rijeka kao partnerom, za projekt Odašiljač dobila 1.385.072,28 kuna.
U okviru programa EPK Rijeka 4. srpnja 2020. LGBTIQ udruga PaRiter i Clubture organizirali su radionicu ABC – XYZ o Wikipediji i Wikimedijima. Izvodio ju je aktivist Željko Blaće, koji je tog dana tijekom radionice, izdvajamo kao zanimljivost, dodao fotografiju u članak o Urši Raukar, danas saborskoj zastupnici ekstremno lijeve Možemo.
