Amerikanac koji je u nedjelju u crkvi u Teksasu ubio 26 ljudi, uključujući nekoliko djece među kojima je najmlađe imalo 18 mjeseci, vjerojatno je na svoj čin bio potaknut obiteljskom svađom, objavile su u ponedjeljak mjesne vlasti.
“U toj je obitelji vladala svađa”, rekao je Freeman Martin, dužnosnik snaga reda Teksasa, objasnivši da je punica napadača, Devina Patricka Kelleyja, dolazila u tu crkvu.
“Punica je dolazila u tu crkvu. Znamo da je primila prijeteće SMS poruke od njega.”
“Ovo nije bilo motivirano rasom, niti vjerskim uvjerenjima”, rekao je Martin.
Riječ je o najgorem masovnom ubojstvu u povijesti Teksasa i jednom od najgorih u suvremenoj povijesti SAD-a.
Devin Patrick Kelley, 26-godišnji bijelac, pojavio se u baptističkoj crkvi u Sutherland Springsu, seocetu s 400 stanovnika, u 11,20 sati po mjesnom vremenu odjeven sav u crno i s neprobojnim prslukom. Otvorio je vatru iz poluautomatskog oružja i ubio 26 ljudi, među kojima je bilo djece.
Žrtve su u dobi od 18 mjeseci do 77 godina. Među njima je i osmero članova jedne obitelji uključujući ženu u petom mjesecu trudnoće i troje njezine djece. Ubijena je i kći svećenika u dobi od 14 godina.
Ozlijeđeno je najmanje 20 ljudi, od kojih je 10 još uvijek u kritičnom stanju.
Kelley je pokušao pobjeći s mjesta događaja, no napao ga je naoružani susjed Stephen Willeford koji ga je ranio ispred crkve unatoč neprobojnom prsluku.
Willeford ga je potom zajedno s jednim vozačem koji je onuda prolazio progonio 15-ak kilometara dok on nije izgubio kontrolu nad svojim automobilom i sletio s ceste. Šerif vjeruje da je tada počinio samoubojstvo.
Kelley je nakon ranjavanja nazvao oca i kazao mu da ne vjeruje da će preživjeti.
Kelley je bivši kaplar zračnih snaga američke vojske koji je izbačen iz vojske nakon što je 2012. završio pred vojnim sudom zbog nasilja nad suprugom i djetetom. Živio je u predgrađu San Antonija, 50-ak kilometara od mjesta napada.
Napad se dogodio pet tjedana nakon napada u Las Vegasu u kojem je ubijeno 58 ljudi.
Američki predsjednik Donald Trump osudio ga je, ali i ustvrdio da to nije posljedica slobodnog posjedovanja oružja nego mentalne bolesti napadača.
Svake godine u SAD-u od vatrenog oružja strada više od 33.000 ljudi, od čega je 22.000 samoubojstava.
S druge strane u Europskoj uniji koja maksimalno ograničava nabavu i posjedovanje oružja, u zadnjih deset godina je, po podatcima Europske komisije koja novom direktivom od ožujka 2017. uvodi stroži nadzor posjedovanja vatrenog oružja, počinjeno 10.000 ubojstava vatrenim oružjem, u mnogim slučajevima legalnim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
