Tisuće u Selmi obilježile ‘Krvavu nedjelju’ – prekretnicu u borbi američkog crnačkog pokreta za ravnopravnost

Prelaskom tisuća ljudi preko mosta u Selmi u američkoj saveznoj državi Alabama u nedjelju se nastavila obilježavati 50. godišnjica “Krvave nedjelje” koja je bila prekretnica u borbi američkog crnačkog pokreta za ravnopravnost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Današnji marš dio je događanja koja su organizirana cijeli vikend u Selmi gdje je prije 50 godina marš pridonio donošenju Zakona o pravu glasa iz 1965.

Marš na Krvavu nedjelju 7. ožujka 1965. ime je dobio po batinama koje je šestotinjak mirnih prosvjednika dobilo od bijelih policajaca i vojnika iz Alabame. Snage sigurnosti napale su mirne prosvjednike palicama i prskale ih suzavcem na mostu Edmunda Pettusa.

“Ovdje je gužva, ali istovremeno je i zabavno i krasno vidjeti da su svi došli, zajedno su sve rase, svi ljudi”, rekla je za CNN jedna žena dok su sudionici marša prelazili preko mosta.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među suvremenim demonstrantima ima i onih koji traže prava za useljenike i gay populaciju.

USA OBAMA BLOODY SUNDAY

“Posao još nije gotov”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjednik Barack Obama u subotu je bio u Selmi i objavio kako je američki pokret za građanska prava mnogo ostvario, ali posao još nije završen, a rasne su tenzije stalne.

“Pedeset godina od ‘Krvave nedjelje’ naš marš još nije završen, ali sve smo bliže”, rekao je kraj mosta prvi crnac koji je postao predsjednik SAD-a.

Smrt crnog tinejdžera Michaela Browna kojega je ubio bijeli policajac u gradu Fergusonu u državi Missouri lani je izazvao masovne prosvjede.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U petak je Tonyja T. Robinsona, 19-godišnjega nenaoružanog crnca ustrijelio bijeli policajac u gradu Madisonu u državi Wisconsinu, i zatim su i ondje počeli prosvjedi.

Američki kongresnik John Lewis koji je predvodio marš prije pedeset godina, a napale su ga snage sigurnosti, kaže danas za emisiju “Meet the Press” mreže NBC da su događaji te 1965. doveli to trajnih promjena u građanskim pravima.

“Kad se sjetim, meni je taj most gotovo sveto mjesto”, kaže taj demokrat iz Georgije. “Ondje su neki od nas prolili nešto malo krvi, a neki drugi su gotovo i poginuli”, dodao je. “Ono što se na tome mostu dogodilo, zauvijek je izmijenilo Ameriku”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.