Prelaskom tisuća ljudi preko mosta u Selmi u američkoj saveznoj državi Alabama u nedjelju se nastavila obilježavati 50. godišnjica “Krvave nedjelje” koja je bila prekretnica u borbi američkog crnačkog pokreta za ravnopravnost.
Današnji marš dio je događanja koja su organizirana cijeli vikend u Selmi gdje je prije 50 godina marš pridonio donošenju Zakona o pravu glasa iz 1965.
Marš na Krvavu nedjelju 7. ožujka 1965. ime je dobio po batinama koje je šestotinjak mirnih prosvjednika dobilo od bijelih policajaca i vojnika iz Alabame. Snage sigurnosti napale su mirne prosvjednike palicama i prskale ih suzavcem na mostu Edmunda Pettusa.
“Ovdje je gužva, ali istovremeno je i zabavno i krasno vidjeti da su svi došli, zajedno su sve rase, svi ljudi”, rekla je za CNN jedna žena dok su sudionici marša prelazili preko mosta.
Među suvremenim demonstrantima ima i onih koji traže prava za useljenike i gay populaciju.
“Posao još nije gotov”
Predsjednik Barack Obama u subotu je bio u Selmi i objavio kako je američki pokret za građanska prava mnogo ostvario, ali posao još nije završen, a rasne su tenzije stalne.
“Pedeset godina od ‘Krvave nedjelje’ naš marš još nije završen, ali sve smo bliže”, rekao je kraj mosta prvi crnac koji je postao predsjednik SAD-a.
Smrt crnog tinejdžera Michaela Browna kojega je ubio bijeli policajac u gradu Fergusonu u državi Missouri lani je izazvao masovne prosvjede.
U petak je Tonyja T. Robinsona, 19-godišnjega nenaoružanog crnca ustrijelio bijeli policajac u gradu Madisonu u državi Wisconsinu, i zatim su i ondje počeli prosvjedi.
Američki kongresnik John Lewis koji je predvodio marš prije pedeset godina, a napale su ga snage sigurnosti, kaže danas za emisiju “Meet the Press” mreže NBC da su događaji te 1965. doveli to trajnih promjena u građanskim pravima.
“Kad se sjetim, meni je taj most gotovo sveto mjesto”, kaže taj demokrat iz Georgije. “Ondje su neki od nas prolili nešto malo krvi, a neki drugi su gotovo i poginuli”, dodao je. “Ono što se na tome mostu dogodilo, zauvijek je izmijenilo Ameriku”.