Trump uzvratio udarac uoči početka summita NATO saveza: Macronova izjava vrlo je nekorektna i uvredljiva!

Foto: epa

Trump je uoči summita NATO saveza u Londonu u obraćanju novinarima rekao da nikome nije potreban NATO više nego Francuskoj, oštro kritizirajući Macronove ranije izjave o NATO-u, javlja Anadolu Agency (AA), a prenosi oslobodenje.ba. 

Ova izjava je odgovor na  izjavu Emmanuel Macrona kako je NATO “klinički mrtav”. “To je ružna izjava”, rekao je Trump. “To je vrlo teška izjava, osobito kada imate tešku situaciju u Francuskoj”, dodao je Trump i kritizirao “visoku nezaposlenost” u Francuskoj, kao i nemire na ulicama gradova u Francuskoj poznate kao “žuti prsluci”.

“Ako netko oporezuje američke kompanije to je SAD, a ne Francuska”, naglasio je Trump.

Trumpova administracija je u ponedjeljak predložila nove porezne kvote na francuske proizvode, uključujući sir, ručne torbe i vino, kao odgovor na francuski porez američkim tehnološkim divovima, uključujući Google, Amazon i Facebook.

Dvije struje u NATO-u

U Londonu se ovog tjedna održava summit NATO saveza na kojem će čelnici zemalja članica razgovarati o brojnim pitanjima, a posebno o tome na koji način mogu odgovoriti na sadašnje, ali i buduće sigurnosne izazove.

Uoči summita Trump i Macron žustro su raspraljali i o američkom zahtjevu da Europa uzme natrag stotine boraca tzv. Islamske države koje su uhvatili u Siriji te da im sude, inače će ih Amerikanci pustiti, prenosi HRT.

– Mnogi su iz Francuske, Njemačke, Velike Britanije, uglavnom iz Europe, ali nisam još o tome razgovarao s predsjednikom. Želite li malo lijepih boraca ISIL-a, upitao je Trump.

Pred sam summit, postalo je očito da u NATO-u postoje dvije struje – one koja se pribojava da se nalazi u sferi ruskih interesa i osjeća se izravno ugrožena – te Francuske i Njemačke, koje žele zadržati otvorena vrata spram Rusije. Macron, primarno, ne želi da Europa ni Francuska biraju strane u novom geopolitičkom okruženju 21. stoljeća, dok Njemačka računa da će joj energetska suradnja s Rusijom, poput projekta Sjeverni tok 2, osigurati konkretnu ekonomsku prednost, zbog čega ne želi antagonizirati Moskvu, piše Jutarnji list.

Njemačka ipak ustraje na važnosti NATO-a, koji je proteklih nekoliko desetljeća bio primarna okosnica njemačke vanjske politike. Berlin se toliko oslonio na NATO u svojoj obrambenoj politici da je Bundeswehr kronično zapostavljen, osiromašenog proračuna i mogućnosti, te realno nema ozbiljne kapacitete sudjelovati u međunarodnim operacijama, a kamoli ispuniti svoju primarnu svrhu obrane njemačkog suvereniteta u slučaju konvencionalnog rata.

Kancelarka Angela Merkel stoga je, umjereno, kao i sve drugo što radi, komentirala Macronovu izjavu mišljenjem kako “nije u redu generalizirati na taj način”. Merkel se, prije susreta s čelnicima u Londonu, već obvezala povećati vojni proračun i time ispuniti Trumpov zahtjev da se sve članice drže minimuma od 2% ukupnog proračuna za obranu. Time je, usput, dala i vjetar u leđa svojoj nasljednici na čelu stranke, Annegret Kramp Karrenbauer, sadašnjoj ministrici obrane, kojoj očajnički treba podizanje rejtinga u javnosti.

Osim Trumpa i Merkel, Macrona je kritizirao i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan, koji mu je poručio da provjeri je li možda njemu nastupila smrt mozga, prije nego što se baca kamenjem na NATO. No, Turska je na summit donijela vlastiti set problema.

Da je netko još prije koju godinu kazao da će Turska biti “trouble maker” pa i neka vrsta “ruskog Trojanskog konja” u NATO-u, vjerojatno bi bio ismijan. No, vremena se mijenjaju i druga, nakon SAD-a, vojna snaga Saveza postala je upravo to. Erdoğan je zaprijetio da ako se kurdski Odredi narodne samoobrane (Yekîneyên Parastina Gel, YPG) ne proglase teroristima, neće podržati plan obrane Poljske i baltičkih država prema Rusiji.

Doduše, njegov ministar vanjskih poslova Mevlüt Çavuşoğlu malo je spustio loptu kazavši da Turska nije “protiv jačanja NATO-a na tom području zbog Rusije”, ali “ono što se daje njima, trebalo bi i nama jer smo i mi NATO saveznici”. NATO-u se ne sviđa što Turska kupuje sofisticiranu ratnu opremu iz Rusije, poput proturaketnog sustava S 400, ali i općeniti “flert” s Putinom, koji, pribojavaju se, Tursku koristi da bi dodatno destabilizirao Savez. Ipak, Çavuşoğlu tvrdi da je Turska privržena NATO-u i da bi sudjelovala u svakoj operaciji NATO-a protiv Rusije, kako ističe moskovska Nezavisimaja gazeta, mada je predsjednik Erdoğan rekao kako je Rusija jedan od najvažnijih partnera u međunarodnim odnosima.

Trump: “Imamo dobre odnose s Turskom”

Trump se dotaknuo i odnosa s Turskom, napominjući da je službena Ankara morala pokucati na druga vrata kada joj je bivša američka administracija odbila prodati rakete Patriot.

“Turska je kupila borbene avione F-35 vrijedne milijarde i milijarde. Ako SAD odbije isporuku, Turska će tragati za drugim opcijama”, rekao je Trump.

Napomenuo je da je podrška Turske u operaciji u kojoj je ubijen lider ISIS-a Abu Bakr al-Baghdadi bila vrlo korisna.

“Imamo dobre odnose s Turskom. Ostali smo dovoljno dugo na njihovoj granici. Sada smo se povukli. Oni rade dobar posao”, dodao je Trump, naglasivši da SAD ima vrlo dobre odnose s Turskom i unutar NATO-a.

Na kraju je istakao da voli “Tursku, dobru članicu NATO-a” te da se dobro slaže s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Na summitu i hrvatski premijer i ministri

Na summitu u Londonu sudjeluju i predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković te ministri Damir Krstičević i Gordan Grlić Radman, javlja HRT.

Ondje će preuzeti obvezu da će Hrvatska tijekom pet godina povećati izdvajanje za obranu od 2% BDP-a. To je povećanje od 9,5 milijardi kuna godišnje ili 40%.

Uoči sastanka NATO-a održat će se skup čelnika Francuske, Njemačke, Turske i Velike Britanije posvećen Siriji.

 

Izvor: narod.hr/oslobodenje.ba/jutarnji.hr/hrt