Pad Berlinskog zida 1989. označio je definitivan kraj komunizma u Europi. Nestaje željezne zavjese i milijuni ljudi koji su donedavno živjeli u zatvorenom represivnom sustavu pozdravili su demokratske promjene. Europa se tada ponovno ujedinjuje.
Godine 2006. Vijeće Europe rezolucijom 1481 i službeno je osudilo zločine totalitarnih komunističkih režima.
Znate li koje sve države u svijetu posjeduju nuklearno naoružanje?
No, strahote represije pod kakvom je do 1990. živio dobar dio Europe, i danas su stvarnost u nekim državama svijeta. Komunistički režim i dalje vlada u Kini, Sjevernoj Koreji, Vijetnamu, Laosu i Kubi.
Njemačka slavi Marxov 200. rođendan: Otkriva se njegov brončani kip, poklon iz Kine
Quo vadis Europa: Pogledajte kako se Trier priprema za proslavu Marxova 200. rođendana!
Kina
Komunistička partija predvođena Mao Zedungom dolazi na vlast u Kini 1949., nakon višegodišnjeg građanskog rata, te proglašava Narodnu Republiku Kinu. Za vrijeme diktatorskog režima Mao Ce-tunga (1954.-1959.) deseci milijuna ljudi izgubili su živote u političkim progonima te od posljedica pogrešne ekonomske politike. Samo od velike gladi do koje je došlo zbog prisilne industrijalizacije zemlje i zanemarivanja poljprivrede, preminulo je najmanje 20 000 000 Kineza.
Matija Grgat: Socijalizam i komunizam iz biblijske perspektive
Godine 1898. u dolazi do prosvjeda studenata koji su zahtjevali demokratske promjene. I dok se u Europi komunizam rušio, prosvjed u Kini je krvavo ugušen kada je na Tiananmenski trg u Pekingu izašla vojska i ubila 3 000 ljudi.
Kina danas više nema zatvorenu plansku ekonomiju. Od 1987. provodi reforme radi preorjentacije na tržišno gospodarstvo. Unatoč ekonomskoj snazi i poslovanju sa zapadnim zemljama, Kina je ostala pretežito siromašna zemlja s velikim regionalnim razlikama.
Također, to je zemlja snažne represije i kršenja ljudskih prava. O razini slobode protoka informacija dovoljno govori činjenica da je u Kini onemogućena upotreba Googlea i Youtubea.
Uhićenje potpredsjednice Huaweia u Kanadi – poruka i Hrvatskoj s kim poslovati?
Sud u Kanadi pustio direktoricu Huaweija na uvjetnu slobodu
Država restriktivnim mjerama provodi kontrolu rađanja. Politika jednog djeteta, koja je bila na snazi do 2015. stvorila je ogroman nesrazmjer između muškog i ženskog stanovništva. Budući da mogu imati samo jedno dijete, Kinezi nastoje da to budu dječaci, jer oni nastavljaju obiteljsku lozu, potrebni su kao radna snaga u poljoprivredi i tradicinalno se sinovi brinu za roditelje u starosti. Stoga u Kini je prisutna velika stopa pobačaja djevojčica i čedomorstva već rođenih djevojčica. Posljedice su zastrašujuće: u Kini ima nekoliko desetaka milijuna muškaraca više nego žena. Zbog manjka ženskog stanovništva otmice i prodaja djevojčica postali su raširen oblik kriminala u Kini. Vlasti se ne bave istraživanjem otmica te čak spriječavaju roditelje u potrazi za djecom.
Vjerske slobode u Kini su također ugrožene. Osobito je težak položaj Katoličke crkve. Donedavno je, uz Katoličku crkvu, koja je izložena snažnim progonima režima, postojala i takozvana „Kineska katolička crkva“, koja nije bila u zajedništvu sa Svetom stolicom, a djelovala je pod kontrolom komunističke partije. Nedavnim sporazumom između Kine i pape Franje dogovoreno je privremeno rješenje ovog problema. Ugovor priznaje određena prava kineskim vlastima prilikom izbora biskupa.
Vijetnam
Službenim nazivom Socijalistička Republika Vijetnam, Vijetnam se nalazi u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.
Nakon poraza Francuza, koji su dotad ostvarivali vlast u zemlji, u ratu 1946.-1954., Vijetnam je Ženevskim dogovorima podijeljen na Sjeverni i Južni Vijetnam. U sjevernom je uspostavljena komunistička vlast i savezništvo s SSSR-om.
Od 1955.-1975. traje Vijetnamski rat. Na jednoj je strani bio komunistički Sjeverni Vijetnam potpomognut snagama Kine, SSSR-a, Mongolije i Sjeverne Koreje te gerilske organizacije Vijetkong koja je djelovala na području Južnog Vijetnama. Na strani Južnog Vijetnama bile su snage SAD-a, Australije, Južne Koreje, Tajlanda, Novog Zelanda i Filipina.
24. studenog – tko su 113.000 ubijenih katolika Vijetnama?
Dugotrajan rat završio je povlačenjem američkih snaga i uspostavom komunističke vlasti u cijeloj zemlji.
Nakon rata komunistički je režim pogubio na stotine ljudi, među njima i mnoge kršćane iz Južnog Vijetnama.
30. travnja 1975. završen rat Vijetnama i SAD-a – monstruozni zločini komunista nakon završetka rata
Zemlja je nakon rata obnavljana po načelima sovjetskog komunizma. Od 1986. Vijetnam započinje s gospodarskim reformama po kineskom uzoru te se približava tržišnoj ekonomiji.
Gospodarska obnova po sovjetskom uzoru dovela je zemlju na rub gladi, a posljedice se osjećaju i danas. Vijetnam je siromašna zemlja. Mnogi ljudi rade za mizerne plaće, kao jeftina radna snaga.
Laos
Laos je nakon stjecanja neovisnosti od Francuske postao kraljevinom. Tijekom Vijetnamskog rata (1955.-1975.), u istočnom Laosu djelovali su gerilci komunističkog Vijetkonga te su ga, zbog toga, bombardirale američke snage. Među žrtvama ubojstava koje su provodili komunistički gerilci Vijetkonga bilo je i 17 katolika: svećenika, redovnika i laika, koje je Katolička crkva beatificirala 2016.
Godine 1975. komunistički pokret „PathetLao“ zbacuje i proglašava narodnu republiku te učvršćuje veze s Vijetnamom.
Danas se gospodarstvo u Laosu postupno preoblikuje prema tržišnom modelu. No, državom i dalje vlada čvrsti jednopartijski sustav koji provodi snažnu represiju.
Istovremeno, u Laosu je vrlo raširena korupcija. Prema podacima Transparency Internationala, Laos pripada među najkorumpiranije države u svijetu.
Kuba
Revolucijom 1959. pod vodstvom Fidela Castra i njege desne ruke Che Guevare uspostavljena je komunistička vlast na Kubi. Fidel Castro, koji ubrzo preuzima svu vlast u zemlji, likvidirao je više od 600 Kubanaca pod optužbom za navodne ratne zločine.
Komunistička Kuba – Nekad jedan od najvećih izvoznika šećera, a sada ga po prvi puta uvozi
Ekonomski potezi Fidela Castra, kojima je pokušao riješiti problem gospodarske ovisnosti zemlje o proizvodnji šećera, bili su potpuno neuspješni te je 80-tih godina gospodarstvo Kube bilo pred slomom, unatoč potpori SSSR-a.
Komunistička partija jedina je legalna stranka u Kubi. Nakon smrti Fidela Castra 2008., vlast je preuzeo njegov brat Raul Castro. Ove je godine Miguel Diaz-Canel došao na funkciju predsjednika, dok je Raul Castro zadržao funkciju tajnika Komunističke partije. Ustavnim promjenama koje su donesene također ove godine, zadržana je jednopartijska diktatura, a među izmjenama koje su uvedene omogućeno je sklapanje “braka” istospolnim parovima.
Nacrt novog kubanskog ustava redefinira brak i otvara put za legalizaciju “istospolnih brakova”?
Novi kubanski ustav: uvodi se privatno vlasništvo i ‘istospolni brakovi’, ostaje diktatura
Ekonomiju dirigira država, a u Kubi i danas vlada nestašica mnogih proizvoda i siromaštvo.
Kuba – zašto se desetljećima širi laž da je bilo sve loše prije revolucije i Castra?
Turizam je važna grana. No, strancima kojima je, kao turistima, omogućen ulazak u zemlju, zbog cenzure i mnogih ograničenja, nije moguće steći uvid u svakodnevni život i istinske radne uvjete Kubanaca.
Sjeverna Koreja
Službenim nazivom Demokratska Narodna Republika Koreja, Sjeverna Koreja je država s najokorjelijim komunističkim sustavom.
Zbog potpune kontrole protoka informacija i zatvorenih granica, teško je uopće i doći do detaljnijih podataka o svakodnevnom životu ljudi u Sjevernoj Koreji.
Rijetki su putnici sa Zapada koji uspjevaju posjetiti ovu zemlju, te, uz sva ograničenja kretanja, vidjeti tek djelić života stanovništva ove izolirane komunističke države. Ti putnici svjedoče o snažnom kultu ličnosti kojim se uzdiže diktatora Kim Jong Una i njegove prethodnike. Državom vlada jednopartijski sustav te vlast kontrolira gotovo svaki dio života.
Koreja je do Drugog svjetskog rata bila japanska kolonija, a nakon rata okupirale su je snage SAD-a i SSSR-a s granicom na 38. paraleli. Južna Koreja proglasila se državom 1948., a zatim se i sjeverna Koreja proglašava državom s komunističkim diktatorom Kim Il Sungom na čelu. Ubrzo se očituje Sovjetski savez, koji objavljuje kako Kim Il Sunga priznaje kao jedinog legitimnog predstavnika korejskog naroda.
Uslijedio je Korejski rat 1950.-1953. u kojoj su se na strani Sjeverne Koreje borile snage Kine i SSSR-a , dok su na strani Južne Koreje bile snage UN-a. Primirjem je uspostavljena današnja granica između Sjeverne i Južne Koreje.
Nakon smrti Kim Il Sunga 1994., naslijeđuje ga njegov sin Kim Jong Il, a 2011., nakon njegove smrti, predsjedničku dužnost preuzima njegov sin Kim Jong Un.
SAD i Sjeverna Koreja: Zapeli pregovori o denuklearizaciji – otkazan novi susret
Veliku prijetnju za svjetski mir uzrokuje sjevernokorejsko nuklearno naoružanje koje je ta država razvila 2006. godina, a posljednji put uspješno testirala 2013.
Nedavnim ugovorom američkog predsjednika Trumpa i sjevernokorejskog diktatora Kima, Sjeverna Koreja trebala bi provesti potpunu denuklearizaciju. Ostaje vrlo upitno hoće li se to zaista dogoditi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
