Moskva je dodatno ojačala vojnu prisutnost na granici s Ukrajinom, te se rusko-ukrajinska sigurnosna kriza još više zaoštrava, javlja HRT. Prošlotjedni pregovori američkog i ruskog šefa diplomacije nisu dali rezultata. NATO je najavio jačanje istočnog dijela saveza slanjem dodatnih ratnih brodova i zrakoplova. Ipak, ne odustaje se ni od potrage za diplomatskim rješenjem krize.
“Cijelo djetinjstvo slušao sam zvukove rata”
Ruslan je imao samo deset godina kad su proruski separatisti zauzeli njegov grad na istoku Ukrajine. Sukob, koji još traje, njemu i njegovim vršnjacima ukrao je djetinjstvo.
– Ovdje je još uvijek opasno. Cijelo djetinjstvo u Donjecku slušao sam zvukove rata, granatiranja, gusjenica tenkova na ulicama, govor Ruslan Čebotajev, stanovnik Donjecka.
No mirnog rješenja zasad nema na vidiku. NATO je najavio da stavlja vojnike u stanje pripravnosti. Na istok Europe poslat će dodatne ratne brodove i zrakoplove kao odgovor na grupiranje ruske vojske na ukrajinskim granicama.
> Ukrajina optužuje Berlin: Brine nas pasivnost i držanje Njemačke u ovoj krizi
> Stručnjak za energetiku o napetostima uz ukrajinsku granicu: ‘Energija je jedan od motiva sukoba’
– Do eskalacije napetosti dovode potezi koje poduzimaju SAD i NATO, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika Britanija povlači dio diplomatskog osoblja
Nakon SAD-a i Velika Britanija objavila je da iz Ukrajine povlači dio diplomatskog osoblja i njihove obitelji.
– Obavještajni podaci govore o 60 ruskih bojnih grupa na granici s Ukrajinom. Svima je jasno da se planira munjeviti rat koji bi mogao rezultirati zauzimanjem Kijeva. Moramo jasno dati do znanja Kremlju i Rusiji da bi to bio katastrofalan potez, ističe britanski premijer Boris Johnson.
Francuska je svojim državljanima savjetovala: Ukrajina nije sigurna za putovanja. No zasad europski diplomati ostaju ondje.
– Nećemo ih povući jer nemamo konkretne razloge za to. Američki državni tajnik Blinken informirat će nas, ali ne mislim da trebamo dramatizirati dokle god traju pregovori, pojašnjava visoki predstavnik EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Svima su u interesu mir i stabilnost
Sigurnosna kriza u Europi glavna je tema sastanka ministara vanjskih poslova članica EU-a u Bruxellesu. Ministri su istaknuli da za koncept interesnih sfera nema mjesta u 21. stoljeću. Osudili su ruske prijetnje Ukrajini i zaprijetili Moskvi teškim posljedicama ako napadne tu zemlju.
– Kao savez spremni smo za sve scenarije, intenzivno surađujemo u vezi sa zajedničkim sankcijama Rusiji, kaže njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock.
– Svima su u interesu mir i stabilnost. Da bi se to postiglo, moramo ulagati što više u prostor otvorenih kanala. Znači u dijalog i diplomaciju, ističe hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman.
Pomoć gospodarstvu
Ukrajina će dobiti pomoć i u ublažavanju posljedica sukoba u gospodarstvu.
– Europska komisija predlaže novi hitni paket makrofinancijske pomoći vrijedan milijardu i 200 milijuna eura, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
Na putu prema dogovoru Rusije i Zapada stoje, naizgled, nepremostive razlike poput zahtjeva Moskve za jamstva NATO-a da se neće proširiti na Ukrajinu.
Ipak, pregovori se nastavljaju – politički savjetnici iz Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke trebali bi se za dva dana sastati u Parizu.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/HRT
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.