UN je u petak izvijestio da je ustanovio istražno povjerenstvo koje će rasvijetliti nedavni napad na humanitarni konvoj u Siriji.
U tom napadu 19. rujna u Orum al-Koubri, na zapadu pokrajine Alepa, poginulo je najmanje 18 ljudi. Washington je odgovornost za napad pripisao Moskvi koja je zanijekala bilo kakvu umiješanost.
Istražno povjerenstvo će “nastojati utvrditi činjenice” i o tome će podnijeti izvješće glavnom tajniku Ban Ki-moonu koji će odlučiti o daljnjim postupcima, dodao je glasnogovornik UN-a Stephane Dujarric, ne navodeći rokove.
Ban je “pozvao sve zainteresirane strane na punu suradnju s povjerenstvom”, istaknuo je.
Trideset jedan kamion s humanitarnom pomoći UN-a i sirijskog Crvenoga križa vozio je pomoć 78.000 ljudi u Orum al-Koubri kada je njihov konvoj napadnut 19. rujna navečer.
Bijela kuća je rekla da “rusku vladu smatra odgovornom za zračne udare na tom području”.
Ruski vojni vrh i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zanijekali su bilo kakvu umiješanost svoje zemlje u napad.
Bombardiranje humanitarnog konvoja, nakon slučajnog bombardiranja sirijskih vojnika koje je izvela međunarodna koalicija predvođena SAD-om, zadalo je smrtni udarac primirju o kojemu su se dogovorili Moskva i Washington.
Rusija kaže da bi naoružavanje sirijske oporbe polučilo suprotne rezultate
Moguća isporuka projektila koji se ispaljuju s ramena sirijskoj oporbi bila bi “apsolutno kontraproduktivna”, navela je u petak riječi zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova novinska agencija RIA.
“Bilo bi to apsolutno kontraproduktivan pristup jer ovi ljudi, koje obučavaju i naoružavaju Amerikanci, učinit će istu stvar, ono što je učinjeno u New Yorku 11. rujna”, navodi RIA Mihaila Bogdanova.
Slom najnovijeg sirijskog prekida vatre ojačao je mogućnost da države Zaljeva možda naoružaju sirijske pobunjenike zračnim sustavima koji se mogu ispaljivati s ramena ili MANPADS, kako bi se branili od sirijskih i ruskih zrakoplova, rekli su u ponedjeljak američki dužnosnici.
Bogdanov je isto tako rekao kako su američke tvrdnje da Rusija vrši zračne udare na oporbu tijekom svojih zračnih napada u Siriji “nedokazane”.
Koalicija bombardira mostove na istoku Sirije kako bi paralizirala IS
Međunarodna antidžihadistička koalicija bombardira mostove na istoku Sirije kako bi ograničila kretanje skupine Islamske države (IS) blizu iračke granice, objavio je u petak Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR).
U zračnim udarima te koalicije koju predvode Sjedinjene Države u petak je srušen most blizu Bukamala, gradića koji je pod kontrolom IS-a u pokrajini Deir Ezoru.
Ovo je treći most koji je koalicija srušila na tom području ovog tjedna.
“U zračnim udarima je srušen most (…) u blizini Bukamala, zbog čega je taj pogranični grad s okolicom odsječen od ostatka (pokrajine) Deir Ezora”, rekao je Rami Abdel Rahman, ravnatelj Opservatorija.
Početkom tjedna letjelice koalicije su pogodile zadnja dva mosta na Eufratu u toj pokrajini, dodao je Rahman.
IS kontrolira gotovo čitavu istočnu pokrajinu Deir Ezor, osim vojnog aerodroma u istoimenom gradu i susjednih četvrti koji su u rukama režima.
Pokrajina je strateški važna za džihadističku organizaciju iz dvaju razloga: bogata je naftom i smještena je uz granicu s Irakom, gdje IS isto djeluje.
Ovi zračni udari se događaju dok se ubrzavaju pripreme za oslobađanje Mosula, IS-ova uporišta na sjeveru Iraka.
Moskva optužuje SAD da štiti sirijske džihadiste
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov optužio je u petak SAD da štiti jednu džihadističku skupinu u Siriji u želji da sruši sirijskog predsjednika Bashara al-Assada s vlasti.
U intervjuu za BBC World News, Lavrov je rekao da je Washington obećao da će prioritetno razdvojiti oporbene snage od bivše Fronte Nusra povezane s al Qaedom, ali to nije učinio.
“Imamo sve više razloga vjerovati da je plan od samog početka bio da se poštedi Nusru i sačuva je se za plan B ili drugu fazu kada će biti vrijeme za promjenu režima”, rekao je.
Moskva opetovano optužuje SAD da ne ispunjava svoje obećanje da će uvjeriti pobunjeničke snage da se odvoje od džihadista kao što je Nusra, koja je u srpnju promijenila ime u Frontu Fateh al-Sham odrekavši se povezanosti s al Qaedom.
Zašto Asad želi osvojiti Alep?
Snage sirijske vlade prije nekoliko su dana uz veliku zračnu podršku Rusa i oštru osudu zapadnih zemalja krenule u veliku ofenzivu na Alep, a analitičari to smatraju početkom možda i konačne bitke za taj ključni sirijski grad, piše BBC.
Alep je važan. To je jedno od rijetkih urbanih središta koje sirijski pobunjenici, u ovom slučaju djelomično, imaju pod svojom kontrolom.
Prije rata Alep je bio najvažnije sirijsko komercijalno središte i kao takav je ključna strateška i psihološka nagrada sirijskog građanskog rata.
Sve dok su dijelovi grada pod ustaničkom kontrolom, on je trn u vladinu oku.
Ako vladine snage osvoje Alep bit će to važan korak do ruskog strateškog cilja – jačanja pozicije Bašara al-Asada kako ga se ne bi moglo izbjeći u bilo kakvim budućim mirovnim aranžmanima i njegov konačan opstanak na vlasti.
Ovakva situacija u Alepu zapravo je već viđena. Ranije ove godine sirijske snage su zajedno s raznim proiranskim milicijama pokrenule veliku ofenzivu koja je rezultirala opkoljavanjem istočnog dijela grada pod pobunjeničkom kontrolom.
Ali samo nekoliko tjedana poslije ustanici su krenuli u protunapad i uspjeli presjeći glavne komunikacije na jugozapadu Alepa čime su efektivno okružili područje koje vladine snage drže pod svojom kontrolom.
I tako svaka strana drži teritorij one druge pod pritiskom. Ruski i sirijski zapovjednici sada su, čini se, odlučili riješiti problem Alepa jednom za svagda.
U međuvremenu, u razrušenu gradu civili su zatočeni i pate na obje strane. Na području pod vladinom kontrolom, na zapadu, živi oko 1,2 milijuna ljudi. Na istočnoj strani ih je oko 250 tisuća. Vladine snage k tome bez ikakva obzira napadaju civilne i medicinske ciljeve.
Epicentar sirijske krize
Činjenica da se nova ofenziva događa nakon potpune propasti ruskim i američkim posredništvom dogovorenog primirja također je važna. Stanka je možda poslužila vladinim snagama da se konsolidiraju, pojačaju i prikupe važne obavještajne podatke.
Vojna situacija na terenu je, međutim, složena. U prošlosti, unatoč ruskoj zračnoj podršci, vladine snage nisu imale moć za završni udarac. Pobunjeničke skupine uspijevale su dovući svježe snage u grad iz šire okolice i zadržati ih.
Ne zna se hoće li im to poći za rukom i ovaj put.
Alep, sada epicentar sirijske krize, privukao je i može privući mnoge vanjske ‘igrače’.
Rusija je već upletena, sigurno iz zraka, a moglo bi se nagađati o njezinu potencijalu da se uključi u vojne akcije i na tlu.
Hezbolah i drugi proiranski borci također već podržavaju Bašarove snage, a Turska bi se mogla efektivnije uključiti na strani pobunjenika.
Propast primirja mogao bi potaknuti pobunjenike da potraže zaštitu među ekstremnijim islamističkim skupinama poput al- Kaide.
Dakle, piše BBC, pozornica je postavljena, bitka bi mogla biti važna prekretnica za obje strane.
Dosadašnja slabost Asadovih snaga mogla bi značiti da jednostavno nemaju mišiće za konačno zauzimanje Alepa. A tada bi, upozoravaju britanski analitičari, rezultat mogao biti status quo s još većom razinom razaranja i smrti. A mrtvih je u gradu već bilo 300 tisuća. Oni koji su u njemu ostali žive u katastrofalnim uvjetima.
Taj grad koji je jedan od najstarijih naseljenih u svijetu, a nekoć je cvjetao i poznat po svojoj staroj citadeli upisan je na UNESCO-ov popis zaštićene svjetske baštine, danas je pustoš.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
