Na netom završenoj izbornoj konvenciji u Zagrebu Hrvatski svjetski kongres (HSK) za novog je predsjednika izabrao Vinka Sablju iz Švicarske koji je na tom mjestu naslijedio Stjepana Asića iz Australije.
Za glavnog tajnika izabran je Igor Lacković iz Austrije, a za rizničarku Diana Vukušić iz Švedske. Izabrani su i novi kontinentalni dopredsjednici, a glasnogovornik HSK bit će i dalje Šimun Šito Ćorić, priopćeno je u utorak iz HSK.
Hrvati izvan domovine i njihovi potomci još uvijek neiskorišteni potencijal
Na konvenciji je usvojena i izjava koju je HSK kao predstavničko tijelo hrvatskih udruga i zajednica iz više od 30 zemalja i kao član Ujedinjenih naroda s konzultativnim statusom uputio svim vodećim čimbenicima hrvatskog naroda u Republici Hrvatskoj i BiH, a u kojoj se uz ostalo navodi da su Hrvati izvan domovine i njihovi potomci, kojih ima oko 4 milijuna, još uvijek neiskorišteni potencijal za domovinu te da je zbog toga vrlo važno poduzeti konkretne mjere na obostranu korist.
U izjavi se među brojnim administrativnim problemima ponovno ističu teškoće koje iseljenici imaju pri dobivanju hrvatskog državljanstva, onemogućavanju glasačkog prava zbog nerazumljivo malog broja mjesta za glasovanje i nemogućnosti dopisnog ili elektronskog glasovanja.
HSK smatra nužnim da razmjerno broju hrvatskih državljana izvan RH iseljenici imaju pravo, kao i svi drugi hrvatski državljani, biti zastupljeni u Hrvatskom saboru.
“Nerazumno je i štetno da hrvatsko izvandomovinstvo ima manja prava od nekih nacionalnih manjina u RH”, navodi HSK i poziva sve relevantne institucije da se konačno učinkovito zauzmu za Hrvate u BiH koji su “mada konstitutivni narod svedeni na zapostavljenu nacionalnu manjinu”.
HSK posebice ističe nužnost promjene neravnopravnog statusa hrvatskih manjina u susjednim zemljama. Republika Hrvatska može biti primjer postupanja prema nacionalnim manjinama, ali je dužna tražiti da susjedne države isto tako postupaju prema hrvatskoj manjini”, poručuje HSK.
Također izražava zabrinutost pojavom da se sve više iseljenika nakon što steknu mirovinu odbija vratiti u domovinu zbog pretjerano visokih poreza i neuređenih odnosa o dvostrukom oporezivanju s nekim državama.
Osvrćući se na demografske nevolje HSK smatra da je krajnje vrijeme da odgovorne institucije u domovini povratnicima počnu nuditi atraktivne programe što bi nedvojbeno popravilo ne samo demografsku sliku nego i revitaliziralo hrvatsko gospodarstvo.
“U ovom zabrinjavajućem rasulu hrvatskoga političkog života, dajemo svesrdnu podršku svima u hrvatskom narodu, na čelu s Predsjednicom RH, koji ne razbijaju, nego svim silama povezuju cjeloviti hrvatski korpus, a za opće dobro hrvatskoga naroda. Potičemo da takav duh i pristup prevlada na slijedećim izborima u RH”, stoji u izjavi HSK.
HSK je osnovan 1993. u New Yorku, a pet godina kasnije postao je članicom UN-a s konzultativnim statusom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
