Srbijanski premijer Aleksandar Vučić odbio je u četvrtak detaljnije komentirati odgovor predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera na njegovo pismo dužnosnicima EU o stanju u regiji i primjedbama na politiku Hrvatske prema Srbiji, rekavši da Junckera veoma poštuje, ali “ne podnosi kad se prave lažne simetrije”.
“Potreban nam je mir i suradnja i zato neću ništa reći na pismo koje sam dobio od Jean-Claudea Junckera jer ga iznimno poštujem… O sadržaju neću govoriti ništa, osim, evo, u jednoj rečenici: ne podnosim kada se sve poistovjećuje, kada se prave lažne simetrije i ravnoteže, to je jedna od stvari koju časni ljudi inače teško podnose”, izjavio je Vučić na tiskovnoj konferenciji poslije susreta s dužnosnicima Europske banke za obnovu i razvoj u Beogradu.
Vučić je rekao kako je znao da je odgovor koji je dobio iz Europske komisije “najlakši odgovor za svakoga” i da neće odgovarati.
“Zato sam rekao da više nećemo odgovarati nikome, ni Hrvatskoj ni mnogim drugima i da ćemo šutjeti. Neka nas vrijeđaju, neka nam za narod kažu – a za narod su nam rekli i za državu da je ‘šaka jada’, a ne za bilo kojeg pojedinca – što su kasnije pokušavali prepraviti. I to smo prešutjeli, ali ne zato što smo slabi, već što smo dovoljno jaki da brinemo o svojoj budućnosti”, poručio je srbijanski premijer.
Vučić je rekao kako bi mu “najlakše bilo i najviše bi poena dobio kada bi brutalno odgovorio (Junckeru), ali neću”. “Tog čovjeka iznimno poštujem i moram brinuti o ugledu Srbije”, ponovio je Vučić.
Srbijanski premijer je 1. kolovoza pismom visokim dužnosnicima EU-a upozorio na nepovoljnu situaciju u regiji i ocijenio da se u Hrvatskoj vodi “ogoljena antisrpska politika koju Srbija ničim nije isprovocirala” već je prosvjednim notama samo naglasila svoje nesuglasje s potezima u slučaju Stepinac, Glavaš i Barišić i poručila da ne prihvaća naslijeđe nacizma i podržavanje terorizma.
U pismu početkom kolovoza visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku Federici Mogherini, predsjedniku Evropske komisije Jean-Claudeu Junckeru, povjereniku za proširenje i susjedsku politiku Johannesu Hahnu, te predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Shultzu, Vučić je zatražio da kažu je li Srbija učinila nešto pogrešno u kontekstu posljednjih događaja u Hrvatskoj, među kojima je istaknuo ukidanje presuda Branimiru Glavašu i Alojziju Stepincu, te otkrivanje spomenika Miri Barišiću, pravomoćno osuđenom za terorizam i ubojstvo jugoslavenskog veleposlanika u Švedskoj Vladimira Rolovića 70-ih godina.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker odgovorio je u srijedu na Vučićevo pismo istaknuvši da su dobrosusjedski odnosi, regionalna suradnja i pomirenje temeljna načela koja trebaju poštivati sve zemlje kandidati i potencijalni kandidati te zemlje članice EU-a.
Juncker je naglasio da se Komisija “unutar svojih ovlasti uvijek snažno zauzimala za to da se osigura poštivanje žrtava i sjećanje na ratne zločine u Europi. Europsko zakonodavstvo kriminalizira zločine iz mržnje na temelju nacionalnog podrijetla te poticanje na nasilje ili mržnju”, naglasio je i upozorio da su “prema europskom zakonodavstvu, članice EU-a obvezne osigurati kažnjivost tih zločina, a od aspiranata za članstvo u EU-u očekuje da se usklade s tim zakonima”.
