Za genocid u Srebrenici do sada osuđeno 47 osoba na više od 700 godina zatvora

Foto: fah

Genocid u Srebrenici sudski je dokazana činjenica za koju su međunarodni i sudovi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji do sada izrekli kazne zatvora duže od 700 godina pri čemu je 47 osoba osuđeno jer su bili nalogodavci i neposredni izvršitelji počinjenih zločina, podsjeća u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, portal specijaliziran za praćenje sudskih procesa u regiji povezanih s ratnim zločinima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ove godine obilježava se 24. obljetnica najvećeg ratnog zločina na europskom tlu od završetka Drugog svjetskog rata a BIRN podsjeća kako je svojom presudom od 26. veljače 2007. godine zločin u Srebrenici kao genocid okvalificirala i najviša međunarodna sudska instanca Međunarodni sud pravde (ICJ) odlučujući po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.

Iako su vlasti u Beogradu oslobođene optužbi za izravno planiranje i poticanje genocida, ICJ je ipak utvrdio odgovornost Srbije zbog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida a istom presudom kao izravni počinitelji genocida označeni su vojska i policija Republike Srpske.

ICJ je utvrdio odgovornost Srbije u dijelu presude u kojemu je konstatirao kako je ta država “propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prije i nakon ove presude Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Izrekli su i četiri kazne doživotnog zatvora uključujući one izrečene bivšem političkom i vojnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.

Pred Sudom BiH za genocid u Srebrenici osuđeno je 25 osoba, 14 ih je osuđeno u Den Haagu, pet u Srbiji a dvije u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj su na po 15 godina zatvora osuđena dvojica pripadnika zloglasne postrojbe “Škorpioni” Milorad Momić i Slobodan Davidović koji su sudjelovali u ubojstvu skupine zarobljenih srebreničkih Bošnjaka u mjestu Trnovo kod Sarajeva a taj zločin dokumentiran je i snimkom koja je prvi puta prikazana tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću u Den Haagu.

Proglašavajući u prvostupanjskom postupku Mladića krivim za genocid u Srebrenici, sudsko vijeće ICTY-a je ocijenilo kako je on imao genocidnu namjeru uništiti Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da “mogu opstati ili nestati”.

“Mladić je više puta izjavljivao da je došlo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne čuva međunarodna zajednica”, sastavni je dio presude iz 2017. godine u kojoj je opisano kako su pripadnici vojske i policije RS u srpnju 1995. izvršili napad na tada zaštićenu enklavu Srebrenicu, nakon čega je više od sedam tisuća muškaraca i dječaka ubijeno a više od 40 tisuća žena, djece i starijih protjerano.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Uz Karadžića i Mladića na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici osuđeni su Ljubiša Beara, ratni načelnik odjela sigurnosti u glavnom stožeru VRS te Zdravko Tolimir, načelnik odjela za obavještajno-sigurnosne poslove.

Obojica su umrla u zatvoru tijekom izdržavanja kazne.

Dražen Erdemović je bio prvi koji je ICTY-u priznao krivnju zbog izravnog sudjelovanja u ubojstvima zarobljenih muškaraca i dječaka iz Srebrenice te je 1996. godine osuđen na pet godina zatvora.

Pred Sudom BiH u tijeku su još četiri postupka protiv optuženih za zločine u Srebrenici.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) trebao bi 2020. izreći pravomoćnu presudu Ratku Mladiću.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.