Po najnovijim podacima objavljenim u ponedjeljak broj tigrova u Indiji porastao je u zadnje četiri godine za više od 30 posto, što povećava nadu u opstanak te ugrožene životinjske vrste.
U Indiji ih danas živi oko 3000, a indijski premijer Narendra Modi brojku je nazvao “povijesnim postignućem”. Iznio je podatak po kojemu je broj tigrova u toj zemlji s 2226 u 2014. porastao na 2967 u 2018. godini, prenose britanski mediji.
Dodao je da je Indija “jedno od najvećih i najsigurnijih staništa za ove životinje u svijetu”. Procjenjuje se da u Indiji živi oko 70 posto svjetske populacije tigrova.
U toj se zemlji popis tigrova obavlja svake četiri godine. Riječ je o dugome i zahtjevnom poslu u kojemu sudjeluju čuvari nacionalnih parkova i zaštićenih šuma te znanstvenici koji u potrazi za tragovima tigrova prođu površinu od pola milijuna četvornih kilometara.
Procjenjuje se da je 1900. godine planetom lutalo više od 100.000 tigrova, no taj je broj 2010. godine pao na rekordni minimum od 3200 u svijetu.
Po jednog procjeni u razdoblju između 1875. i 1925. u Indiji je ubijeno oko 80.000 tigrova. Razmjeri lova bili su golemi. Kraljevi i razni državni dužnosnici ubijali su ih na tisuće koristeći puške, koplja, zamke, mreže i otrov. Do šezdesetih godina 20. stoljeća broj tigrova značajno je pao.
Godine 2010. Indija je s još 12 zemalja svijeta potpisala sporazum o nastojanju da se broj velikih mačaka do 2022. udvostruči i na tomu upravo radi.
Inicijative indijske vlade, poput zabrane lova i raznih kampanja koje su se provodile po selima, rezultirale su porastom populacije velikih mačaka.
Rigoroznim zakonom o zaštiti životinja iz 1972. godine u potpunosti je zabranjeno ubijanje i hvatanje tigrova, čak i kad se smatraju “problematičnim životinjama” koje ugrožavaju druge.
Pod pritiskom svjetskih organizacija za zaštitu prirode, Indija je angažirala šumske čuvare te poboljšala uvjete življenja u životinjskim rezervatima.
Prvi pozitivni rezultati zamijećeni su još 2006. godine. Od tada je broj tigrova u porastu.
No ove velike mačke počele su češće napadati ljudi, što je opet posljedica ljudskog djelovanja, preciznije smanjenja šumskih površina diljem zemlje. Mnogi od države zahtijevaju otvaranje većeg broja rezervata za ove životinje.
Procjenjuje se da tigrovi žive na samo deset posto površine njihova potencijalnog staništa. Njihov je broj prevelik za prostor na kojemu su nastanjeni, zbog čega ponekad napuštaju svoje stanište u potrazi za hranom te se sukobljavaju s ljudima koji žive u blizini i pritom ih napadaju.
Borci za zaštitu okoliša i prirode pojašnjavaju da su napadi na ljude najčešći na granicama zaštićenih područja, šuma i plantaža te da će ovakvih incidenata biti sve više ako Indija ne proširi površinu rezervata za tigrove.
