Zaoštrava se stanje nakon pokreta ruskih snaga na Krimu, svijet zabrinut

Ukrajina je u subotu optužila Rusiju da šalje tisuće vojnika na Krim i podigla je svoje snage na najviši stupanj borbene pripravnosti u trenutku dok se čini da gubi kontrolu nad krimskim poluotokom.
Ukrajinski ministar obrane Igor Peniuk rekao je u subotu da je Rusija “nedavno” poslala dodatnih 6.000 osoba u Ukrajinu, te da je ukrajinska vojska u stanju visoke pripravnosti na Krimu.

Dan ranije vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika optužio je Rusiju za otvorenu agresiju i rekao kako Moskva slijedi scenarij iskušan u ratu s Gruzijom 2008.

U pozivu ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da prestane s “provokacijama” na Krimu, Oleksandar Turčinov usporedio je to stanje s ruskom intervencijom u Gruziji, zbog odcijepljene regije Abhazije u kojoj živi velika ruska etnička skupina.

Ruska Crnomorska flota ima bazu u krimskoj luci Sevastopolju.

“Rusija je poslala snage na Krim… Taj je scenarij sasvim nalik onomu u Abhaziji. Nakon izazivanja vojnog sukoba počeli su anektirati i teritorij”, rekao je Turčinov na televiziji.

Proruske vlasti na Krimu i ruska crnomorska flota suglasile su se da zajednički štite objekte na polutotoku, prenosi u subotu ruska novinska agencija RIA pozivajući se na press službu ruske mornarice.

Krimski premijer Sergej Aksjonov kazao je da ruski vojnici već čuvaju neke zgrade. On je pozvao Rusiju da pomogne u uspostavljanju mira na poluotoku, jedinoj regiji u Ukrajini u koju su Rusi većinsko stanovništvo. Njegovo imnovanje na mjesto premijera u subotu je vršitelj dužnosti ukrajinskog predsjednika Oleksandar Turčinov proglasio nezakonitim jer je u suprotnosti s ukrajinskim ustavom.

Ruska agencija Interfax javlja kako su ukrajinski brodovi, koji su zaduženi za čuvanje granice, stavljeni u subotu u borbenu pripravnost na području Krima i napuštaju bazu kako bi spriječili zauzimanje vojnih baza i brodova.

Međunarodna zračna luka u Simferopolju, glavna na području Krima, priopćila je u subotu da je njezin zračni prostor zatvoren i da su suspendirani svi letovi.

Naoružane osobe preuzele su kontrolu nad aerodromom u petak. Ukrajinski vojni izvori kažu da ruski vojnici kontroliraju i vojni aerodrom u Belbeku u blizini Sevastopolja i u Kirovskojem u istočnom dijelu Krima.

Ti isti izvori također su kazali da su ruske snage pokušale u subotu preuzeti kontrolu nad bazom protuzračne obrane na Krimu, javio je Interfax. Dodali su kako je dvadesetak vojnika ušlo na teritorij baze na zapadnom Krimu i pokušalo je preuzeti.

Deseci naoružanih muškaraca u uniformama ali bez znakovlja u subotu vrše ophodnje po Simferopolju, javljaju svjetske agencije, te su zauzeli položaje uz parlament u tom gradu. Postavljene su i dvije strojnice kako bi se mogla braniti zgrada parlamenta.

Predsjednica gornjeg doma ruskog parlamenta Valentina Matvijenko u srijedu je rekla kako ne može isključiti mogućnost upućivanja ograničenog broja vojnih snaga na Krim kako bi se zaštitili ruski građani koji žive ondje i baza Crnomoske flote. Matvijenko nije dala naznake koje bi ukazivali na to da je odluka već donesena, no rekla je da je slanje vojnih snaga moguće nakon što su proruski orijentirane vlasti Krima zatražile pomoć. “U ovakvoj situaciji moguće je… onamo čak i poslati ograničen broj vojnih snaga kako bi se zajamčila sigurnost ruskih građana koji žive na području Krima, kao i baze Crnomoske flote”, rekla je.

Donji dom ruskog parlamenta, Duma, zatražio je od predsjednika Vladimira Putina da poduzme mjere kako bi se stabiliziralo stanje u ukrajinskoj autonomnoj oblasti Krimu, objavila je novinska agencija Interfax, navodeći predsjednika Dume.

“Duma je usvojila tekst… u kojem parlamentarci pozivaju predsjednika da poduzme mjere za stabilizaciju stanja na Krimu i da iskoristi sve raspoložive načine da zaštiti narod na Krimu od tiranije i nasilja”, navodi Interfax Sergeja Nariškina. Duma je također zaključila da je trenutno nemoguće provesti u Ukrajini legitimne i demokratske izbore, dodaje Interfax.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova ranije je priopćilo kako je Moskva iznimno zabrinuta zbog nedavnih događanja na Krimu koja potvrđuju želju kijevskih političara da destabiliziraju stanje na poluotoku. “U Rusiji, iznimno smo zabrinuti zbog nedavnih događanja na Krimu”, kaže u priopćenju ministarstvo vanjskih poslova.

Na Krimu je u subotu najavljeno da će se referendum o višem stupnju autonomije koji je ranije bio predviđen za 25. svibnja održati 30. ožujka. “S obzirom na stanje i shvaćajući da je sukob prerastao granice zdravog razuma, odlučili smo ubrzati organizaciju referenduma, čiji je datum sada 30. ožujka”, najavio je predsjednik vlade Krima Sergej Aksionov.

I u drugim dijelovima Krima sukobljavaju se pristaše i protivnici novih ukrajinskih vlasti.

Proruski aktivisti sukobili su se u subotu s pobornicima novih ukrajinskih vlasti u istočnom ukrajinskom gradu Harkovu i pokušali su zauzeti sjedište pokrajinske vlasti, prenosi agencija Interfax. Nekoliko tisuća osoba okupilo se ispred sjedišta guvernera u Harkovu a neki su i provalili i postavili rusku zastavu.

U Donjecku, uporištu smijenjenog predsjednika Viktora Janukoviča na istoku Ukrajine, više od 10.000 osoba prosvjedovalo je u subotu protiv nove vlasti u Kijevu. Letci koji pozivaju na “neposlušnost spram vlasti u Kijevu” dijeljeni su na tom prosvjedu.

Iz svijeta pristižu izrazi zabrinutosti zbog izvješća o pokretima ruske vojske na Krimu.

Američki predsjednik Barack Obama upozorio je Rusiju da će snositi posljedice u slučaju vojne intervencije u Ukrajini.

“Duboko smo zabrinuti zbog izvješća o pokretima vojske koje je Ruska Federacija poduzela u Ukrajini”, izjavio je Obama u kratkom obraćanju javnosti iz Bijele kuće. Bilo kakvo kršenje ukrajinskog suvereniteta i teritorijalnog integriteta bilo bi “duboko destabilizirajuće”. Sjedinjene Države će zajedno s međunarodnom zajednicom osigurati da (Rusija) snosi posljedice za bilo kakvu vojnu intervenciju u Ukrajini, rekao je Obama. Ukrajinski narod ima pravo odlučivati o svojoj budućnosti, poručio je američki predsjednik.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izrazila je zabrinutost zbog razvoja događaja na Krimu, u govoru održanom u subotu u Berlinu u povodu kulture manifestacije posvećene Europi kojoj je prisustvovao i predsjednik Europske komisije Manuel Barroso koji je pozvao na očuvanje teritorijalne cjelovitosti Ukrajine.

“Ono što se trenutačno događa na Krimu brine nas”, rekla je kancelarka, inzistirajući na važnosti očuvanja teritorijalnog integriteta Ukrajine. “Naravno, ovih je dana važno da se napravi sve kako bi se teritorijalni integritet Ukrajine očuvao”, rekla je Merkel, dodavši kako je i ona, uz brojne kolege obavila niz telefonskih razgovora s ruskim predsjednikom i s ukrajinskim dužnosnicima.

“Izazovi s kojima je suočeno stanovništvo Krima moraju se riješiti na način da se poštuje jedinstvo i suverenitet Ukrajine. Nadam se da će međunarodna zajednica primijeniti spomenuta načela i zajamčiti mir u regiji, a na taj način i mir u svijetu”, rekao je Barroso.

U priopćenju objavljenom ranije u subotu i njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier izazio je zabrinutost zbog razvoja stanja u Ukrajini. Ocijenio ga je opasnim, osobito situaciju na Krimu. On je pozvao Rusiju da objasni kakve su joj nakane kad je posrijedi razmještaj vojnih snaga na Krimu.

“Stanje na Krimu postaje sve ozbiljnije. Tko god u ovome trenutku na vatru dolije ulje, riječima ili akcijama, svjesno radi na daljnoj eskalaciji stanja ondje. Rusija na Krimu mora raditi na održanju suvereniteta i teritorijalnog integriteta Ukrajine te poštovati sporazume o ruskoj Crnomorskoj floti”, kazao je.

“Od Rusije očekujemo da se drži onoga što je javno obećala, a to uključuje potpunu transparentnost kada je posrijedi razmještaj ruskih trupa na Krimu, kao i ciljevi i namjere koji stoje iza toga.”

Francuska je iznimno zabrinuta zbog izvješća o razmještaju ruskih vojnih snaga na Krimu te poziva sve strane da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi mogli povećati napetosti, rekao je u nedjelju francuski ministar vanjskih poslova Laurent Fabius.

“Francuska je iznimno zabrinuta zbog izvješća koja stižu s Krima, a riječ je o velikom razmještaju vojnih snaga. Pozivamo sve strane da se suzdrže od bilo kakvih poteza koji bi mogli pojačati tenzije i utjecati na teritorijalno jedinstvo Ukrajine”, stoji u Fabiusovu priopćenju.

Britanski ministar vanjskih poslova William Hague u subotu je potvrdio da je razgovarao s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejom Lavrovom i pozvao na smirivanje napetosti na ukrajinskom Krimu.

“Razgovarao sam s ministrom Lavrovom i pozvao na smirivanje napetosti na Krimu i poštivanje suverenosti i nezavisnosti Ukrajine”, napisao je Hague na Twitteru. On u nedjelju putuje u Ukrajinu na razgovore s novim ukrajinskim vodstvom, nakon što je premijer David Cameron poručio Moskvi da poštuje poljuljani nacionalni teritorijalni integritet. Cameron je u petak razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.