Dolaskom na vlast Donalda Trumpa svi imamo osjećaj da smo pred nepoznatim, nečim većim od nas, što nas obuhvaća, a što sami nikako ne uspijevamo obuhvatiti. Veliki je problem da je slika tog poznatog bila uvelike medijski iskrivljena i uljepšana. Amerika je pod vlašću Baracka Obame dotaknula neke od najdubljih udolina u svojoj povijesti – postali su ugroženi njezina sigurnost, ekonomski razvoj i sloboda. Obamina administracija skresala je vojni proračun na najnižu razinu od Drugog svjetskog rata, piše Borislav Ristić za Večernji list.
Neodlučnost američkog vodstva dovela je do niza poraza na međunarodnom planu, od kojih je najbolniji onaj u Siriji, gdje je Rusija preuzela vodstvo. Ambivalentan stav prema radikalnom islamu – poput zabrane službama da istražuju svjetonazorske stavove osumnjičenika – doveo je do niza sigurnosnih propusta koji su rezultirali terorističkim napadima u Americi. Pretjerana regulacija, dizanje poreza i politika zaduživanja vodile su prema najsporijem ekonomskom oporavku u američkoj povijesti. Također, na ideološkom je planu Obamina radikalna ljevičarska retorika, koja je htjela okončati rasne i klasne sukobe, dovela do još dubljih podjela u društvu. Osam godina Obame dovelo je do radikaliziranja rasnog pitanja i njegove regresije na razinu na kojoj je bilo nakon građanskog rata. Sve to su problemi američkog društva koji su gurani pod tepih (ono “poznato poznato”, koje je predstavljala Hillary Clinton), a na koje je Trump ponudio svoje odgovore.
Oni mogu biti dobri ili loši, ali je činjenica da je Trump jedini imao hrabrosti narušiti omertu šutnje o njima, i za to je nagrađen pobjedom na izborima. U tom smislu je Trumpovo “nepoznato” bilo bolje od “poznatog”, a njegov izbor je kod ljudi pobudio entuzijazam.
Cijeli tekst pročitajte u Večernjem listu.
