Zastrašujući podaci: Djeca u Srbiji i Rusiji žrtve predatora i internetske trgovine ljudima

Foto: Imagens Evangélicas/flickr

Trgovina ljudima je najbrže rastuća grana kriminalne ‘industrije’, te ubire godišnji profit veći od 152 milijarde dolara. Od europskih država ona posebno zahvaća bivše komunističke države, pa tako i Srbiju i Rusiju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Izvješća pokazuju kako su najčešće žrtve trgovine ljudima žene i djeca, a u zadnje vrijeme i migranti. Prostitucija, prisilni rad, prosjačenje, najčešći su oblici iskorištavanja.

Trgovina ženama i djecom diljem Europe

Prema procjenama Međunarodne organizacije rada, u svijetu je oko 40 milijuna žrtava trgovanja ljudima, od čega je oko 70 posto žena i djece.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Procjenjuje se da je svaka četvrta žrtva trgovanja ljudima u svijetu dijete. Niz je oblika iskorištavanja, od kojih se posebno ističu seksualno iskorištavanje (uključujući i najteže oblike prisilne prostitucije) te radno iskorištavanje, na primjer u građevinarstvu, poljoprivredi (berači na poljima), u kućanstvima (takozvano prisilno služenje), iskorištavanje čak i osoba s teškoćama u razvoju, i tako dalje.

Što se tiče Europe, ovdje po broju žrtava trgovine djecom prednjače zemlje na istoku kontinenta. Većinom je riječ o djeci koja potječu iz razorenih obitelji i siromaštva. Tako u Rumunjskoj ima mnogo djece koja čak nakon rođenja nikada nisu bila registrirana, odnosno, prijavljena. Ta djeca mogu jednostavno nestati bez da itko ikada može dokazati da su uopće postojala.

U Rumunjskoj je situacija posebno dramatična. Ovdje čak oko 84.000 djece žive ili sama ili samo s jednim roditeljem ili kod nekog člana rodbine. Vrlo često se događa da roditelji odu u inozemstvo zbog posla i djecu prepuste samima sebi. Slična situacija je i u Bugarskoj i Moldaviji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Da to nije pojava vezana primarno uz istočnu Europu, dokaz je rbitanski sud osudio 2019. na zatvorske kazne osam predvodnika lanca trgovine ljudima u Velikoj Britaniji koji su držali u ropstvu stotine žrtava (uglavnom poljske nacionalnosti) u najvećem suvremenom slučaju ropstva.

Velika Britanija je dom najmanje 136.000 suvremenih robova prema globalnom indeksu ropstva koji objavljuje Walk Free Foundation. Mnogi od njih rade u salonima ljepote, autopraonicama ili na farmama.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predatori vrebaju djecu na internetu

Podaci Centra za zaštitu žrtava trgovine ljudima u Srbiji iz 2018. godine pokazuju da je 76 osoba bilo žrtvama trgovine, a njih 71 čak je srpske nacionalnosti. U današnjoj internetskoj eri još je lakše pronaći žrtve pa trgovci ljudima svoje žrtve pronalaze na društvenim mrežama. Kako prenosi Telegraf, predatori vrebaju djevojčice i djevojke u dobi od 11 do 25 godina, a pedofili plaćaju vrtoglave cifre za snimke nedopuštene spolne radnje nad djecom od nekoliko mjeseci do tri godine.

Inače, trgovina ljudima je najbrže rastuća grana kriminalne “industrije” te ubire godišnji profit veći od 152 milijarde dolara, piše net.hr

“Najveći problem je univerzalni profil trgovca te se s tim policija najviše bori. Zapravo ne postoji univerzalni profil jer među njima ima i poljoprivrednika, liječnika i dr. Često je riječ o visoko obrazovanim ljudima koji djeluju kao neka vrsta psihologa, a osim toga su vrlo uglađeni manipulatori. Statistika pokazuje da je profil trgovca uglavnom muški, no postoje i žene koje su bile u lancu trgovine ljudima koje su kasnije postale trgovkinje”, rekla je za Telegraf predstavnica zaklade UNITAS Aleksandra Urošević.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Djevojčice koje postaju žrtve najčešće dolaze iz obitelji koje su u lošoj financijskoj situaciji te u kojima je najčešće prisutna socijalna izolacija kao što su obitelji alkoholičara ili ovisnika o drogi.

“Poznata je činjenica da se jedna osoba, koja se kupi, mora otplatiti u roku od sedam dana. Vrlo je onda jasno zašto dolazi do trgovine i zašto su motivirani da negdje mapiraju našu djecu na internetu. Prema podacima, na društvenim mrežama u svakoj sekundi postoji 700.000 predatora, odnosno ljudi koji se bave trgovinom ljudima. Je li to pedofil ili osoba koja vrbuje djecu za seksualnu eksploataciju, za obavljanje nekakvih kriminalnih radnji pod prinudom…”, objašnjava Urošević.

Kako kaže predstavnica UNITAS zaklade, neslužbeni podaci pokazuju da su djeca iz Srbije i Rusije najskuplja na tržištu i koštaju 120.000 eura jer su “najčišća”.

 

Nemislosrdni predatori i trgovci žele stupiti u kontakt na društvenim mrežama

“Trgovac na društvenim mrežama stupa u kontakt s djevojčicama od 11 godina i s djevojkama do 25. U tim godinama djevojke odlikuju neki atributi koje trgovci mogu lako prodati. Ako se trgovac, detaljnim pregledom vašeg profila na Facebooku, zainteresira za vas, on ima vašu cjelokupnu sliku i to zbog fotografija, filmova i glazbe, stvari koje objavljujete, interesa… Trgovci tada sklapaju profil osobe – je li depresivna, što joj nedostaje, kakvi su odnosi u društvu, obitelji”, govori Urošević i dodaje da je osnovni čimbenik koji dijete čini ranjivim zapravo nezadovoljenje psihološke potrebe za sigurnošću i pripadanjem.

U srpskim medijima je 2018. odjeknula gnjusna vijest da su u Bačkom Petrovom Selu uhićeni austrijski državljani zbog zloupotrebe najmanje devet djevojčica u dobi od 11 do 14 godina. Njih dvoje su djeci za te fotografije i snimke koje su distribuirali preko interneta plaćali između 500 i 1000 dinara. To je iznos od otprilike 32 i 64 kune. No, to nije ono najgore u cijeloj priči. Istraga je utvrdila da su se pojedine djevojčice fotografirale uz roditeljski pristanak. I njihovi roditelji su dobili dio novca za to. Urošević kaže da su pedofili spustili svoj kriterij potražnje na djecu od nula do tri godine jer snimke s djecom te dobi donose najviše novca.

Preporuke za roditelje i odrasle osobe kako se ne bi našli na meti predatora su: zaključani profil na društvenim mrežama i da su prijatelji na društvenim mrežama s osobama koje poznaju. Dijete ne bi trebalo biti označeno na fotografijama, ali ni lokacija gdje se nalazi. Osim toga, preporučuje se da dijete ne bi trebalo detaljno opisivati osobne interese.

 

 

 

 

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.