Otvaranjem izložbe fotografija “Poplava u Zagrebu 1964. godine” te dokumentarnim filmom “Poplava” Bogdana Žižića danas je u auli zagrebačke Gradske uprave obilježena 50. godišnjica katastrofalne poplave u Zagrebu u kojoj je poginulo 17 ljudi.
Generalni direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić istaknuo je da se 50. obljetnica velike poplave u Zagrebu obilježava u godini koja će se pamtiti po još nezapamćenim vremenskim neprilikama i učestalim oborinama, koje su rezultirale nezabilježenim vodostajima na mnogim vodotocima, uzrokujući velike vodene valove i poplave. Najavio je da će vodno gospodarstvo morati intenzivno pristupiti izgradnji sustava obrane od poplava, revidirajući i prilagođavajući ih novonastalim uvjetima.
“Na tome intenzivno radimo te su u pripremi mnogobrojni projekti unaprjeđenja praćenja i prognoziranja poplava, te izgradnje, rekonstrukcije i sanacije objekata sustava obrane od poplava diljem Hrvatske, za čiju provedbu planiramo uložiti nacionalna, ali i sredstva europskih fondova”, poručio je Plišić.
Novinarima je izjavio da im je za 100-postotnu izgrađenost sustava obrane od poplava potrebno oko devet milijardi kuna. Najavio je da do 2020. planiraju utrošiti oko tri milijarde kuna, do 2023. oko četiri milijarde kuna, a za to im trebaju veća sredstva nego što im sada iznose prihodi za tu namjenu. Stoga očekuju da će dobiti dodatne novce, a očekuju i solidarnost svih građana, “da pomognemo onima koji nažalost redovno plave”.
Upitan što bi rekao građanima Sisačkog i Karlovačkog područja koji su treći put ove godine izloženi poplavama, a Hrvatskim vodama plaćaju naknadu, Plišić je odgovorio kako očito te naknade nisu dovoljne da bi zadovoljile sve ono što nam je potrebno. “Dovoljne su za ono što je nekako bilo uobičajeno proteklih deset, dvadeset, trideset, pedeset godina, ali za ovakve klimatske uvjete to nije dovoljno”, kazao je Plišić.
Poručio je da će očito morati prikupiti više novca da bi se ubrzala gradnja protupooplavnih objekata i dodao da godišnje za izgradnju novih objekata prikupe oko 140 do 150 milijuna kuna te da će to “morati malo povećati”.
Zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Sandra Švaljek rekla je kako Zagreb iz velike poplave 1964. može naučiti da se ovakve nepogode uvijek mogu dogoditi. “Međutim, isto izvlačimo pouku iz onoga kako smo reagirali i kako je Grad Zagreb reagirao prije 50 godina. Građani su djelovali solidarno, gradska uprava, gradske institucije zajedno s njima i vrlo brzo smo napravili ono što je bilo tada najnužnije – izgradili smo Savski nasip koji nas i dan danas čuva od velikih, tisućljetnih voda”, istaknula je.
U noći s 25. na 26. listopada 1964. rijeka Sava je poplavila Zagreb, kada je došlo do pucanja nasipa. Posljedice poplave bile su katastrofalne, nabujala Sava poplavila je trećinu Zagreba i prekrila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojemu je živjelo 180 tisuća ljudi. Poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom, potpuno je uništeno 10.000 stanova, 3297 gospodarskih zgrada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
