Mozak modernog čovjeka vrlo je kompleksan organ velike zapremine (oko 1330 cm3) i rezultat je duge evolucije u kojoj je jedna od ključnih faza bila otkriće voća, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak u stručnome časopisu Nature Ecology and Evolution.
Otkrivši na kojim mjestima voće raste, na koji se način jede i da je vrlo ukusno, neke vrste primata su profitirale.
“Kod njih se upravo zbog konzumiranja voća volumen mozga s vremenom znatno povećao. Razlog tomu je nutricionistička bomba koju je za njihov mozak predstavljalo voće”, rekao je znanstvenik sa Sveučilišta New York i koautor studije, Alex Decasien.
Do ovih su zaključaka znanstvenici došli proučivši omiljene namirnice kod više od 140 primata.
Ustanovili su da je kod onih koji su preferirali voće mozak bio 25 posto veći nego kod primata koji su se hranili isključivo lišćem.
Njihova studija dovodi u pitanje teoriju iznesenu prije 1990. po kojoj su na volumen mozga primata utjecali kompleksni društveni odnosi među njima.
Činjenica je da je za bogat društveni život i preživljavanje primata bilo potrebno umijeće razumijevanja okoline i ostalih primata, što je pridonijelo razvoju njihovih moždanih funkcija. Tu činjenicu Alex Decasien ne negira, unatoč tome što znanstvenici nisu otkrili povezanost između veličine mozga kod proučavanih primata i kompleksnosti njihovih društvenih odnosa.
Siguran je u to da je uvođenjem voća u prehranu, organizam dobio veliku količinu šećera i energije u odnosu na primate koji su konzumirali samo lišće.
Neophodno je razvijati moždane funkcije da bi se preživjelo, no metabolizam se pritom troši.
Decasien podsjeća da na mozak otpada dva posto naše ukupne težine, ali taj organ istodobno troši oko 25 posto naše ukupne energije.
