Slovenci godišnje na grobovima svojih najmilijih pripale 16 milijuna svijeća i lampaša, što je osam po glavi stanovnika. Po službenoj statistici ispred njih su samo Hrvati i Poljaci, no otpadne svijeće velik su ekološki problem o kojemu se uvijek mnogo govori, osobito pred blagdan Svih svetih.
U danima oko Svih svetih na grobljima se nađe oko 1200 tona otpadnih svijeća, a problem s kojim se susreću oni koji se bave njihovom preradom je velik iako je Slovenija jedina država u Europi koja područja zbrinjavanja otpadnog voska jedina ima regulirano državnom uredbom, navodi Slovenska tiskovna agencija STA.
Akumulacija velike količine otpadnih svijeća s grobova država sada namjerava riješiti posebnim interventnim zakonom kojim će se za odvoz otpadne ambalaže namijeniti 3,6 milijuna eura.
Državna revizija pokazala je lani da Slovenija na području zbrinjavanja i recikliranja otpadnih svijeća nije uspješna niti provodi mjere za smanjivanje njihove upotrebe, što bi bilo korisno s ekološkom i ekonomskog aspekta.
Sve više Slovenaca kupuje elektronske svijeće, ali je kod njih problematična reciklaža otpadne plastike, više su i ekološke pristojbe, a tu je i problem baterija iz elektronskih svijeća koje također treba zbrinuti.
Direktor svjećarskog poduzeća Pax Janez Stele kaže da je za neučinkovito zbrinjavanje i recikliranje otpada s groblja odgovorna i država, te da odgovarajuća državna agencija za okoliš još nije riješila molbe više poduzetnika koji su se prijavili za koncesiju prerade otpadnih svijeća.
Njegovo poduzeće jedno je od samo pet koji su proizvodnjom svijeća lani premašili tri milijuna eura prihoda, a kaže da su sve popularnije svijeće na tekući vosak, koje su ekološki prikladnije i ekonomski isplatljivije jer se svijeća može upotrijebiti više puta, s time da se mijenja samo kartuša s tekućim voskom.
Tekući vosak kao gorivo u svijećama mnogo je ekonomičniji od parafina, a i ljepše gori duže vremena i bez obzira na vremenske uvjete jer zbog svojih svojstava ne trpi zbog oscilacija temperature, kazao je Stele.
U Hrvatskoj svake godine u ovo vrijeme proizvedu se stotine tona plastičnog otpada. Danima nakon blagdana kontejneri su pretrpani lampionima, umjetnim cvijećem, plastičnim vrpcama itd. Mikroplastika je postala sastavni dio hranidbenog lanca – nalazimo je u vodi, u zraku, u tijelima životinja te u probavnom traktu ljudskog organizma. Jedini način da spriječimo daljnje gomilanje plastike je taj da ju prestanemo proizvoditi, te da postojeći otpad skupimo i zbrinemo na adekvatan način.
Ako odlazite na groblje ovih dana kako bi posjetili one kojih više nema, sjetite se pritom i onih koji će tek doći te kakav im planet želite ostaviti, poručuje Green Flock.
