Kolekcija pisama napisanih na 2500 godina starim komadima glinenih pločica odgovorila je na stara pitanja vezana uz Bibliju.
Koristeći najnoviju tehnološku opremu, istraživači sa Sveučilišta u Tel Avivu u Izraelu analizirali su ispisane fragmente, pronađene u tvrđavi Tel Arad.
Rezultati su pokazali da je rukopis nastao oko 600. godine prije Krista i da se sastoji većinom od vojnih zabilješki i lista za kupovinu. Međutim, njegovom usporedbom s drugim rukopisima, povjesničari su zaključili da je poruke ispisivalo nekoliko različitih ljudi koji su potjecali iz različitih društvenih klasa.
“Drugim riječima, cijeli vojni aparat, od visokorangiranih službenika do skromnih vice-kvartermajstora u malim pustinjskim vojnim kampovima, bio je pismen”, navodi se u istraživanju, objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America.
“Da bi se podržao ovaj birokratski aparat u Judeji, bio je neophodan i odgovarajući obrazovni sustav u razdoblju Prvog hrama (prije 586. godine prije Krista)”, pišu dalje.
Pismenost, dakle, ne da nije bila luksuz društvene elite u to doba, već je sasvim moguće i da je Biblija napisana znatno ranije nego što se tvrdi, piše Independent.
Znanstvena javnost odavno se slaže s tim da je Stari zavjet, u kojem je opisana povijest antičkog Izraela, najstariji dio Biblije. Međutim, mišljenja su podijeljena kada je riječ o tome jesu li antički Židovi počeli pisati dijelove zavjeta prije no što je babilonski kralj Nabukodonozor uništio Jeruzalem ili kasnije.
Sad, kada postoji dokaz da je u kraljevstvu bio zastupljen sofisticirani obrazovni sustav, istraživači su počeli uzimati u obzir mogućnost da je velik broj knjiga koje čine Stari zavjet, nastao upravo u ovo vrijeme.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
