Svjetski meteorološki dan, 23. ožujka

Svjetski meteorološki dan, 23. ožujka obilježava se od 1950. godine u čast osnutka Svjetske meteorološke organizacije (WMO), a ove godine s temom “Razumijevanje oblaka”.

Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) ove godine na taj dan svečano obilježava i 70. obljetnicu.

Osnovan je 1947. kao Uprava hidrometeorološke službe Narodne Republike Hrvatske iz Hidrološkog zavoda i dijela Geofizičkog zavoda.

Zahvalnica Anti Vukušiću, voditelju meteorološke postaje na Zavižanu 

Svečanost će se održati u podne u zagrebačkome Kongresnom centru Kraš, gdje će zahvalnicu DHMZ-a dobiti Ante Vukušić, dugogodišnji motritelj i voditelj meteorološke postaje na Zavižanu, za dugogodišnji predani rad i doprinos popularizaciji DHMZ-a, motriteljske struke te prirodnih ljepota Velebita.

Zahvalnice će biti uručene i zaslužnim članovima Hrvatskoga meteorološkog društva: prof. dr. sc. Branki Penzar za životno djelo i dr. sc. Jadranki Šepić za mladu meteorologinju. Osim svoje obljetnice, DHMZ će tradicionalno s Geofizičkim odsjekom Prirodoslovno‑matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskim meteorološkim društvom svečano obilježiti Svjetski meteorološki dan i Svjetski dan voda. Na svečanosti će Svjetska meteorološka organizacija (WMO) predstaviti novo, digitalno izdanje Međunarodnog atlasa oblaka.

U povodu Svjetskoga meteorološkog dana, glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas poručio je kako im je glavna misija razumjeti vremenske i klimatske pojave kako bi zaštitili ljudske živote i imovinu i pomogli zajednicama da postanu otpornije. “Nastavit ćemo pružati potporu vladama u pružanju najboljih mogućih usluga vezanih uz vrijeme, klimu, hidrologiju, pomorstvo i okoliš radi zaštite ljudskih života i imovine i potpore pri donošenju odluka”, istaknuo je Taalas.

A o ovogodišnjoj temi Svjetskoga meteorološkog dana “Razumijevanje oblaka” Taalas je rekao kako znanstvenici danas razumiju da oblaci imaju važnu ulogu u reguliranju energetske ravnoteže, klime i vremena na Zemlji. Oblaci pomažu odvijanju vodnog ciklusa i cijeloga klimatskog sustava. “Razumijevanje oblaka od ključne je važnosti za prognoziranje vremenskih uvjeta, modeliranje utjecaja budućih klimatskih promjena i predviđanje dostupnosti vodnih resursa”, poručio je Taalas.

Uoči Svjetskoga meteorološkog dana, Svjetska meteorološka organizacija izdala je godišnje izvješće o stanju globalne klime utemeljeno na nekoliko međunarodnih skupina podataka koje neovisno održavaju globalni centri za analizu klime te informacijama koje prilažu desetci nacionalnih hidrometeoroloških službi i istraživačkih instituta, članova te organizacije. Izjava je zato mjerodavni referentni izvor. S obzirom na važnost društvenih i gospodarskih učinaka klimatskih promjena, ove godine WMO se prvi put udružio s drugim organizacijama UN-a kako bi obuhvatio i informacije o tim učincima.

2016. najtoplija godina u povijesti mjerenja 

WMO je objavio da će prošla godina ostati upisana u povijesti kao godina u kojoj je izmjerena rekordno visoka globalna temperatura zraka te iznimno niska razina morskog leda, a razina mora i temperatura oceana nastavili su se uzdizati nesmanjenim tempom. Ekstremni vremenski i klimatski uvjeti nastavili su se i u ovoj godini.

“Ovo izvješće potvrđuje da je 2016. bila najtoplija godina u povijesti mjerenja s nevjerojatnih 1,1 °C iznad predindustrijskog razdoblja, što je 0,06 °C više od prijašnjeg rekorda postavljenog 2015. godine. Porast globalne temperature u skladu je s drugim promjenama koje se događaju u klimatskom sustavu”, objasnio je Taalas.

Istaknuo je i kako su “globalne prosječne površinske temperature mora također bile najviše u povijesti mjerenja, globalne razine mora nastavile su se uzdizati, a površina arktičkog leda veći dio godine bila je dobrano ispod prosjeka”.

“Uz stalno nove rekordne razine ugljičnog dioksida u atmosferi, utjecaj ljudskog djelovanja na klimatski sustav postaje sve očitiji”, istaknuo je.

Taalas je rekao da su sve moćniji računalni alati i dostupnost dugoročnih klimatskih podataka omogućili da danas uz pomoć atributivnih studija jasno pokažu veze između klimatskih promjena prouzročenih ljudskim djelovanjem i mnogih slučajeva ekstremnih događaja s velikim utjecajem, posebno toplinskih valova. Naveo je da je svaka od 16 godina nakon 2001. bila najmanje za 0,4 °C iznad dugoročnog prosjeka za referentno razdoblje od 1961. do 1990., kojim se WMO koristi kao referencom za praćenje klimatskih promjena. Globalne temperature i dalje odgovaraju trendu zatopljenja od 0,1 °C do 0,2 °C po desetljeću, stoji u izvješću Svjetske meteorološke organizacije (WMO).

WMO već više od 20 godina izdaje godišnja izvješća o klimi i predstavlja ih na Konferenciji stranaka Okvirne konvencije o promjeni klime. Godišnje izjave nadopunjuju izvješća o procjeni koja svakih šest do sedam godina izrađuje Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC). Bit će predstavljena zemljama članicama UN-a i klimatskim stručnjacima na akcijskom događaju na vrhu na Agendi za klimatske promjene i održivi razvoj u New Yorku 23. ožujka, na Svjetski meteorološki dan, kojem će domaćin biti predsjednik Glavne skupštine UN-a Peter Thomson.

Istaknuto je kako se ekstremni događaji nastavljaju ove godine. Novoobjavljene studije koje nisu obuhvaćene WMO-ovim izvješćem upućuju na mogućnost da se količina topline u oceanima povećala i više nego što je bilo izviješteno. Privremeni podatci također pokazuju da se stopa rasta koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi nije smanjila. Najmanje tri puta ove zime na Arktiku je zabilježen polarni ekvivalent toplinskog vala, pri čemu su snažne oluje s Atlantika donijele priljev toploga i vlažnog zraka. Zbog toga, usred arktičke zime i razdoblja ponovnog smrzavanja morskog leda zabilježeni su dani kada su temperature zapravo bile bliže točki otapanja. Antarktički morski led također je za razliku od trenda zabilježenog proteklih godina bio na rekordno niskim razinama.

Znanstvena istraživanja upućuju na zaključak da promjene na Arktiku i otapanje morskog leda dovode do promjena u širim oceanskim i atmosferskim obrascima cirkulacije, utječući na vrijeme u drugim dijelovima svijeta zbog valova u mlaznim strujama (jetstream), brzim zračnim strujama koje pridonose regulaciji temperatura.

Zbog toga je početkom ove godine u nekim dijelovima svijeta, uključujući Kanadu i velike dijelove SAD-a, bilo neuobičajeno toplo, a drugi su, uključujući dijelove Arapskoga poluotoka i Sjeverne Afrike, zabilježili neuobičajeno niske temperature. Američka nacionalna oceanografska i atmosferska služba (NOAA) zabilježila je da su samo u SAD-u postavljena ili izjednačena 11.743 rekorda u visokim temperaturama. Dugotrajne i ekstremne vrućine u siječnju i veljači pogodile su Novi Južni Wales, južni Queensland, Južnu Australiju i sjevernu Viktoriju, gdje su zabilježeni mnogi novi temperaturni rekordi.