Dr. Dražen Gorjanski, liječnik i dobar poznavatelj zdravstvenoga sustava te društveni aktivist, raščlanio je u 12 točaka sve nedostatke najnovijeg Prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti. To je Zakon čije će posljedice kad-tad osjetiti svi građani Hrvatske, u trenutku kada zatrebaju neku uslugu iz domene zdravstvenog sustava.
Prijedlogom Zakona namjerava se u potpunosti privatizirati hrvatsko zdravstvo, tvrdi dr. Gorjanski te analizira nedostatake novog Zakona i iznosi prijedloge kako ga poboljšati.
Kao prvu nelogičnost, dr. Gorjanski, prokazuje pojavu obmanjivanja građana tobožnjom nuždom donošenja zakona po hitnom postupku.
1. Obmanjivanje građana o nužnosti donošenja po hitnom postupku
Prema zakonodavnom postupku Hrvatskoga sabora,[1] određeni se zakon donosi po hitnom postupku samo u rijetkim i iznimnim slučajevima,[2] ali i onim slučajevima kada se „zakoni usklađuju s propisima Europske unije…“
Predlagatelj – Ministarstvo zdravlja – navodi taj posljednji razlog, odnosno potrebu “usklađivanja sa odredbama Direktive Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, od 29. 6. 1989.)“..
Apsurdno objašnjenje hitnog postupka
Dakle, razlog je hitnosti donošenja novoga Zakona o zdravstvenoj zaštiti direktiva EU stara 26 godina? I koja se pri tom odnosi za zaštiti zdravlja radnika na radu?
No, iako apsurdno, ni to nije dobro objašnjenje i to iz dva razloga:
Prvi je taj što je ta Direktiva već unesena u novi Zakon o zaštiti na radu (izglasan 30. svibnja 2014. – dakle prije 11 mjeseci), [3] a uz nju i niz drugih direktiva: Direktiva 2007/30/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2007., Direktiva Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991., Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. i Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 29. lipnja 1994. Prema tomu, postojećim Zakonom o zaštiti na radu u pravni poredak RH već su prenesene sve nužne direktive EU, pa tako i direktiva na koju se poziva predlagatelj novoga Zakona.
Drugi je razlog što se „uvođenje mjera za poticanje poboljšanja zaštite na radu“ rješava, kako to i naziv kaže, Zakonom o zaštiti na radu, a ne predloženim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti.
Ukratko, ne postoji ni jedan razlog zbog čega bi tako važan zakon kao što je Zakon o zdravstvenoj zaštiti bio donesen po hitnom postupku.
Prijedlog Zakona nije dostupan javnosti
Uz sve navedeno, prijedlog Zakona se uopće ne nalazi na stranicama Ministarstva. Pozvati građane na javnu raspravu, a pri tom im ne omogućiti uvid u predmet rasprave čini se neozbiljno.
Prijedlog: ne obmanjivati građane i zakon uputiti u redovni postupak. Građanima pružiti cjelovito i jasno obrazloženje promjena koje se planiraju provesti. Na stranice ministarstva konačno postaviti prijedloge zakona u čistopisu i u usporedbi s postojećim zakonima uz pojašnjenje novih mjera, odnosno onih članka koji se mijenjaju.
[1] http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=1566
[2] „Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, samo kada to zahtijevaju interesi obrane i drugi osobito opravdani državni razlozi, odnosno kada je to nužno radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu.“
[3] NN 71/14, 118/14, 154/14, dostupno na http://www.zakon.hr/z/167/Zakon-o-za%C5%A1titi-na-radu
Tekst se nastavlja ispod oglasa
