Istraživanje Državnog sveučilišta Ohio pokazuje da pušač godišnje svog poslodavca u prosjeku stoji 35.106 kuna više od nepušača, a najveći trošak predstavlja stanka za pušenje – 17.935 kuna. U isto vrijeme, druga istraživanja pokazuju da nikotin poboljšava koncentraciju i pamćenje te održava budnost, piše HRT.
MojPosao istražio je kakve su pušačke navike hrvatskih zaposlenika i kako stanka za pušenje utječe na njihov posao.
Više od polovine ispitanih (54 %) su pušači, među kojima njih čak 92 % puši i za vrijeme radnog vremena. Samo 8 % ispitanika suzdržava se od svoje navike dok su na poslu.
Koliko novaca i vremena trošimo na pušenje
Najveći broj ispitanih (41 %) na cigarete mjesečno troši između 200 i 500 kuna. Četvrtina ispitanika (26 %) troši između 500 i 800 kuna, dok iznad 800 kuna potroši 9 % ispitanika. Manje od 200 kuna mjesečno na cigarete potroši 24 % ispitanika.
Na pitanje hoće li konstantno povećanje cijena cigareta utjecati na njihove pušačke navike, najviše ispitanika (54 %) odgovara da će pušiti i dalje. Smanjenje pušenja planira 28 % ispitanika, dok će ih 9 % prestati kupovati cigarete i počet će kupovati duhan. Svega 9 % ispitanika povećanje cijena cigareta navodi kao razlog prestanka pušenja.
Većina ispitanika (52 %) na cigaretu potroši 15 minuta radnog vremena. Na stanci za pušenje od pola sata ostane 35 % ispitanika, dok 9 % njih na cigaretu potroši i 45 minuta radnog vremena. Do sat vremena na pušenje potroši 3 % ispitanika, dok ih 1 % iskoristi i više od jednog sata za svoju naviku.
Čak 93 % ispitanih pušača smatra da ne troši previše radnog vremena na pušenje, dok ih 3 % priznaje da im na ovu naviku otpadne previše radnog dana. Provode li previše vremena na stanci za pušenje ne zna procijeniti 5 % ispitanih. Za razliku od pušača, čak 79 % nepušača smatra da kolege pušači troše previše vremena na pauzama za cigaretu.
Produktivnost i posljedice pušenja na poslu
Da cigareta pozitivno utječe na njihovu produktivnost tvrdi 45 % pušača, dok ih 40 % priznaje da nema takvog utjecaja. Svega 3 % ispitanika navodi da cigareta smanjuje produktivnost, a 12 % ih ne zna procijeniti učinak pušenja na rad. Za razliku od pušača, nepušači tvrde da pušenje za vrijeme posla smanjuje produktivnost (41 %).
Većina pušača (74 %) na poslu nije doživjela neugodne posljedice zbog svoje navike. Neugodnosti od strane nadređenog doživjelo je 14 % pušača, a 12 % njih neugodnost je doživjelo od strane kolege nepušača.
Bez obzira što i sami puše, 42 % pušača smatra da pušenje ostavlja loš dojam na nadređene. Isto toliko ispitanika (42 %) smatra da pušenje ostavlja loš dojam na poslovne klijente, dok ih 15 % smatra da pušenjem ostavljaju loš dojam na kolege. Mišljenje nepušača je da pušenje najviše ostavlja loš dojam na klijente (76 %), a zatim na nadređene (64 %) i ostale kolege (54 %).
Nepušači smatraju da su kolege pušači bolje povezani
Petina nepušača (21 %) osjeća se izolirano od strane pušača. Većina (64 %) ipak nema takav osjećaj. Bez obzira što se možda i ne osjećaju izolirano, polovina nepušača (50 %) smatra da su pušači međusobno bolje povezani.
Nekoliko poznatih činjenica o posljedicama pušenja
Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije od posljedica pušenja u svijetu umire oko 6 milijuna ljudi svake godine. Zbog posljedica štetnog djelovanja duhana svakih 8 sekunda u svijetu umire jedan čovjek.
U Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire čak 12 000 do 14 000 ljudi, navodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo.
– Smrtnost je u pušača cigareta 30-80 % veća nego u nepušača.
– Smrtnost raste s povećanjem potrošnje cigareta.
– Izuzetno visoka smrtnost češća je u onih osoba koje počinju s pušenjem u mlađim godinama, nego u onih koji počinju kasnije.
– Smrtnost pušača cigareta razmjerno je najveća u dobi od 45. do 54. godine.
– Smrtnost je veća u pušača koji udišu dim nego u onih koji ga ne udišu.
– Smrtnost je niža u pušača koji su prestali pušiti, nego u onih koji su i dalje pušili
