Kao i bolesti drugih tjelesnih sustava, bolesti dišnoga sustava dijele se na akutne (prolazne) i kronične (neprolazne ili neizlječive). Pravilnom prehranom može se smanjiti težina bolesti.
Bronhalna astma
U toj kroničnoj iscrpljujućoj bolesti bolesnici pate od napadaja kašlja, teškog i sipljivog disanja zbog grčevitog suženja bronha u plućima. Postoji podjela na alergijsku, nealergijsku i mješovitu astmu. Astma je često povezana s bronhitisom i peludnom groznicom, piše dr. Branko Prijatelj za Narodni zdravstveni list.
Rizični su čimbenici, odnosno uzroci: među alergenima, uzročnicima astme na prvom je mjestu kućna prašina i u njoj sadržana grinja, a zatim peludi, dlake, perje i koža, kao i mnoge namirnice. Najčešći su nealergetični uzroci stres (psihička uzbuđenja i dr.), hladnoća, vlaga, prekomjerni fizički napori, infekcije, prejedanje, neki lijekovi (osobito aspirin i prekomjerno uzimanje kortikosteroida); također, uzroci astme mogu biti srčane i plućne bolesti.
Treba izbjegavati: navedene alergene; kod djece mogu izazvati neposrednu alergiju, odnosno astmatički napadaj jaja, ribe, mekušci i rakovi, suho voće, orah i kikiriki, a zakašnjelu reakciju mogu izazvati mlijeko i druge mliječne namirnice, čokolada, pšenica, agrumi, pića na bazi coca-cole i koloransi.
Također, astmu mogu izazvati kava, čaj, šećer, sol, začin glutamat (sindrom kineskih restorana), kao i aditivi, kao što su tartrazin (žuti br. 5 FD&C), benzoat, sumporni bioksid i sulfati – treba ograničiti meso i životinjske masnoće (masti).
Preporučuju se: osobito crveni luk i šumsko voće (borovnice, jagode, ribiz, kupine i drugo, bogato flavonoidima), zatim limun, češnjak, čili, povrće, suhe mahunarke (osim soje i svježeg graška), a od voća još kruške i šljive. Često se preporučuje ne uzimati hranu 1-2 dana (samo piti vodu, najmanje 1 litru) ili 1-2 dana jesti samo voće ili samo povrće, ili 1-2 dana jesti samo kuhanu integralnu rižu uz grožđe i mnogo vode. U okviru pravilne prehrane, treba što obilatije jesti povrće i voće (razumije se, uz izuzeće onog koje je individualno alergetično).
Vitamini i sl.: istraživanja su pokazala da je vitamin B12 osobito koristan kod astme, akutne i kronične. Također su korisni vitamin C i s njim povezani bioflavonoidi (početno nazvani “vitamin P”), osobito kvercitin (sprječava se sužavanje bronha i smanjuje produkcija histamina) i pantotenska kiselina (vitamin B5), piridoksin (vitamin B6), antioksidansi vitamin E i A, kao i njegov biljni oblik beta-karoten i drugi karotenoidi.
Napomene: U nekim slučajevima astmatični napadaj mogu ublažiti kava, crveni i bijeli luk, slačica (muštarda), čili (crveni papar). U pučkoj medicini (“Folk Medicine”, 1958., dr. D. C. Jarvisa) peludna groznica liječi se žvakanjem pčelinjeg saća uz pijenje jabukovog octa; po dvije žličice octa i meda u čaši vode treba popiti 2-3 puta tijekom dana.
Bronhitis
Bronhitis je upala sluznica bronha. Prehrana nije izravno povezana s bronhitisom, nego samo posredstvom obrambenog sustava. Naime, pravilnom prehranom, uz dodatak vitamina C i ostalih antioksidansa, drugih vitamina, minerala i zaštitnih tvari, kao i ljekovitih biljki, može se postići da obrambeni sustav u većini slučajeva sprječava nastanak ili smanjuje težinu bronhitisa, prehlade, gripe i drugih sličnih infekcijskih bolesti.
Rizični su čimbenici, odnosno uzroci: infekcija virusima i bakterijama povezana s oslabljenim obrambenim snagama, boravak u vlažnim i zadimljenim prostorijama, mokre i od vlage nezaštićene noge, biti oznojen na hladnom ili vjetrovitom mjestu, onečišćeni okoliš, pušenje.
Treba izbjegavati: prekomjernu sol u hrani (iznad 5 g) jer može pospješiti upalu i sužavanje bronha, odnosno njihove sluznice, zatim, mlijeko, stolni šećer.
Preporučuju se: tople juhe s mnogo aromatičnog bilja, osobito kokošja juha s češnjakom. Naime, u koži kokošjeg mesa ima cisteina koji rastvoren u vodi djeluje mukolitično, tj. rastvara sluz i olakšava iskašljavanje. Mukolitično, protuupalno ili na drugi način djeluju protiv bronhitisa češnjak, hren, čili, odnosno ljuta paprika, crveni luk, poriluk, ljutika, papar, crna rotkva, gorušica ili slačica, portulak, đumbir, celer, kupus, kelj, repa i drugo kupusno povrće, riga, maslačak, a od ljekovitih aromatičnih biljki kadulja, majčina dušica, mažurana, čubar, ružmarin, sladić, kurkuma, cimet, bokvica, sljez, borovica, poreč, mirta, crni čaj. Med, ako se uzima na žličice ili inhalacijom, a ne u čaju i mlijeku, djeluje protiv bakterija i virusa, smanjuje upalu i kašalj. Važno je piti što više tekućina (juhe, čajeve, razvodnjene i nezašećerene voćne sokove).
Korisni su vitamini i sl.: vitamini C i E, beta-karoten, (bio) flavonoidi, cink.
Napomene: U fitoterapiji protiv kašlja djeluje i sirup od crvenog luka – stavi se 6 glavica luka u lončić vode (2-3 dcl), uz dodatak 3-4 žlice meda, kuha se na laganoj vatri 2 sata, a zatim procijedi; uzima se toplo, po 1-2 žličice svaka 2-3 sata. Korisni su kao čajevi ili tinkture i sl. ehinacea, sladić i kanadski hidrastis.
Prehlada
Prehlada (rinitis, coryza) virusna je bolest gornjih dišnih putova. Prehladu, nos začepljen od sluzi, gripu, anginu ili upalu grla, sinusitis i druge slične bolesti koje nastaju zbog virusnih i bakterijskih infekcija možemo, kao i mnoge druge bolesti, lakše spriječiti (preventiva) nego liječiti.
Preventiva: prehladu i slične bolesti nećemo dobiti, ili ćemo ih preboljeti u laganom obliku u kratkom razdoblju, obično u jednom danu, ako nam dobro funkcioniraju obrambene snage, tj. imunitarni sustav.
Odmah nakon prestanka ljeta kada se približava vrijeme prehlada i sličnih bolesti, treba poduzeti ove preventivne mjere:
– ako do tada niste uzimali, odmah počnite uzimati svaki dan 2 puta po 500 mg vitamina C i cinkove tablete 10-15 mg (za djecu 1/4 ili polovicu tih doza), uz obilno pijenje biljnih čajeva, vodom razrijeđenih voćnih sokova (bez šećera).
Također, koristite biljku Echinacea za koju je klinički dokazano da djeluje preventivno i terapijski protiv prehlade, gripe, herpesa, grlobolje, kašlja i dr., a ne uzrokuje nepoželjne nuspojave. Doza je 2-3 g na dan ili 15 kapljica ekstrakta 3 puta na dan.
Osim toga, svaki dan treba pojesti 2-4 česna sirovog češnjaka, koji nije više samo pučki lijek, nego klinički provjereni lijek protiv mnogih infekcija, raka (jer djeluje kao antioksidans), infarkta (sprječava trombozu), smanjuje štetni LDL, a povećava korisni HDL kolesterol, smanjuje visok krvni tlak, uz druge korisne primjene (kontraindiciran je, tj. ne uzimati ga kod gastritisa i čira želuca ili dvanaesnika).
Također, ako do tada niste uzimali, odmah počnite konzumirati prirodni jogurt ili kiselo mlijeko, 200-400 g na dan jer pospješuje stvaranje interferona (antivirusnog djelovanja).
Budući da virusi i bakterije (kao i drugi mikroorganizmi) kao uzročnici infekcija ulaze u naše tijelo prije svega i najčešće putem nosa i usta (a i očiju), potrebno ih je na tim mjestima onemogućiti, a to se čini ovako: svako jutro pripremite čašu vode u koju se metne 1 žličica morske nerafinirane soli i 1 žlica jabučnog octa; time treba isprati nos, usta i grlo (grgljati i sl.), osobito nakon kontakta s ljudima. Umjesto soli i octa, možete u čašu vode staviti 10 kapljica tinkture propolisa, ili nekoliko kapljica eteričnog ulja od eukaliptusa, timijana ili lavande. Također, potrebno je često prati ruke jer se mikroorganizmi često prenose rukovanjem i drugim dodirima ruke.
Liječenje prehlade, gripe i sličnih bolesti: trebalo bi nekoliko dana mirovati i boraviti u toplim (ali ne pretoplim) prostorijama, izbjegavati veće promjene temperature, osobito ako ste znojni. Treba biti što više toplih biljnih čajeva i hraniti se uglavnom povrćem, voćem, njihovim sokovima, orašastim voćem, suncokretovim sjemenkama, jogurtom, skutom i svježim sirevima, a dolazi u obzir i pileća juha s češnjakom, crvenim lukom i paprom (u koži pileta nalazi se jedna tvar slična acetilcisteinu, koji zaštićuje sluznice i stišava kašalj).
Američki liječnik Regnier (nakon pet godina pokusa s vitaminom C) daje ove upute: na prve znakove prehlade (grebanja u grlu, curenja iz nosa, kihanja i osjećaja hladnoće) uzeti 600 mg vitamina C, zatim po 200 mg svaki sat (ili 600 mg svaka tri sata), a prije spavanja 750 mg. Vitamin C nije škodljiva tvar, jedino može uzrokovati mekšu stolicu i eventualno bezopasni proljev, uglavnom kada se uzimaju količine iznad 6000 mg (=6 g) na dan.
Liječenje prehlade u tzv. pučkoj medicini (iz knjige dr. L. Kordela “Natural Folk Remedies”, 1974.):
– komadić češnjaka držati u ustima, mijenjajući češnjak svaka 4 sata, a vadi ga se za vrijeme jela i spavanja (Danska);
– 1 žlicu isjeckanog i zgnječenog češnjaka + 1/2 šalice meda + 1 žličicu svježe naribanog hrena dobro pomiješati te uzimati po 1 žličicu svaka 3-4 sata (Poljska);
– kuhati u loncu 1 litru vode s 2-3 glavice češnjaka te iznad lonca udisati paru (Rusija);
– piti tople čajeve za znojenje (po 1 žličicu cvijeta od lipe, bazge i kamilice);
– 1 žlica meda + sok od 1 limuna pomiješano u čaši tople vode piti 3-5 čaša na dan;
– čaša vode + 2 žličice papra + 2 žlice isjeckanog crvenog luka kuhati 10 minuta, procijediti i piti toplo tijekom dana (Afrika);
– korjen sljeza (prstohvat) staviti u čašicu vode; nakon 24 sata nastaje sluz kojom se mažu ulazi nosnice (osobito korisno kod djece);
– prema dr. D. C. Jarvisu (“Folk Medicine”, 1960.) žvakanje mednog saća sprečava i liječi prehladu, zatvoren nos, gripu, anginu grla, sinusitis i druge slične bolesti dišnih organa;
– ekstrakt bazge (lijek Sambucol) djeluje antivirusno, suzbijajući gripu i slične bolesti, te ublažava kašalj i bolove u mišićima (Holford).
