Prof. Vrček: U hladu je spas – kancerogeni spojevi u kremama za sunčanje

Vrček
Foto: GettyImages, pharma.unizg.hr, fotomontaža: Narod.hr

S nadolaskom ljeta ljudi su sve više izloženi djelovanju Sunčeva svjetla. Štoviše, mnogi se namjerno zrače vidljivim i ultraljubičastim dijelom spektra. Kako bi zaštitili svoju kožu, ljubitelji plaže i sunčanja rabe različite kozmetičke aplikacije, sprejeve, kreme, losione i mliječne derivate. Većina ih upotrebljava i preparate namijenjene za oporavak kože nakon insolacije i preparate za konzerviranje brončanoga tena. Zaštitna sredstva za sunčanje kemijski su kokteli bogati fotoaktivnim tvarima, aromatskim i aromatičnim spojevima, konzervansima, sintetskim antioksidansima, bojilima, stabilizatorima, nanočesticama i mikroplastičnim granulama…, piše prof. dr. sc. Valerije Vrček za Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kemijski arsenal UV blokatora

Kozmetika za plažu postala je ekološki i toksikološki incident. Otkriveno je da mnogi sastojci u preparatima štetno djeluju na morske organizme, a posebice na koralje. Oksibenzon, avobenzon, oktokrilen, oktinoksat i benzofenoni uzrokuju kemijsko izbjeljivanje, odnosno odumiranje koraljnih grebena. Zbog toga su prije dvije godine uvedene prve zabrane kozmetike koja sadrži takve kemijske UV filtre. Osim toga, mnoge kemikalije u sredstvima za zaštitu od sunca pripadaju skupini hormonskih otrova, apsorbiraju se kroz kožu u krvotok, a znanstvenici ih povezuju s pojavom tumorskih oboljenja.

> Prof. Vrček: GMO u sjeni pandemije i rata

Onečišćivalo nulte tolerancije

Dok su neke kemikalije u kozmetičkim formulacijama kontroverzne ili potencijalno škodljive, drugima nikako nije mjesto u takvim proizvodima. Nedavno je objavljena studija u kojoj znanstvenici upozoravaju da je polovica ispitanih kozmetičkih proizvoda onečišćena benzenom (Environ. Health Perspect. 2022, 130, 037701). To je izrazito kancerogeni spoj, koji u vrlo niskim dozama uzrokuje leukemiju. Za benzen u hrani, kozmetici ili lijekovima vrijedi pravilo – nulte tolerancije.
Poznato je da radnici koji su u industrijskim postrojenjima izloženi benzenskim parama u koncentraciji višoj od 0,1 ppm moraju nositi posebnu zaštitnu opremu. No u kozmetici za sunčanje američki su istraživači otkrili koncentracije benzena koje su i do 20 puta veće.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Proizvodi naftne industrije

Znanstvenici su u trgovinama i ljekarnama izabrali više od 600 različitih proizvoda manje poznatih tvrtki, ali i onih razvikanih kozmetičkih marki. Najveće su koncentracije benzena izmjerene u sprejevima i proizvodima za njegu poslije sunčanja. Mogući izvor onečišćenja benzenom su potisni plinovi ili drugi naftni derivati iz petrokemijske industrije, gelirajući agensi, ali i neobilježeni sastojci skriveni pod skupnim nazivom »parfem«. Nadležne institucije ne provode redovite, pa ni rutinske provjere kozmetičkih proizvoda za sunčanje na prisutnost benzena. Stoga je kupnja omiljenih marki s visokim SPF faktorima, a niskim sadržajem benzena – lutrija.

Plaža bez hladovine

Znanstvenici su uočili da proizvodi koji sadrže cinkov oksid, kao fizički filtar za UV zrake, sadrže manje ili nemjerljive količine benzena. No to je tek statistički podatak. Iz svega navedenoga proizlazi da je kozmetička zaštita od opeklina rizik za zdravlje. U ranije poznati kemijski arsenal proizvoda za plažu sada je uvršten i benzen. Farmaceutska preventiva melanoma ili raka kože, može, paradoksalno, završiti lošom krvnom slikom ili dijagnozom leukemije. Srećom, rješenje je jednostavno – dovoljno je izbjegavati uporabu kemijskih rekvizita za plažu i izravno izlaganje tijela Sunčevim zrakama. Šetnju ili ležanje u vrijeme visokog UV indeksa prikladnije je zamijeniti odmorom u hladovini.

O autoru

* Prof. dr. sc. Valerije Vrček član je Hrvatskoga kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček predstojnik je Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.