Vaši gornji i donji zubi trebali bi se susresti jedino kad jedete. Ali svaki drugi čovjek povremeno škrguće zubima, a svaki peti to radi redovno, kažu stomatolozi.
Neki ljudi škripe zubima jedino u snu, što se naziva bruksizmom, a drugi nesvjesno tijekom dana.
U svakom slučaju, takva navika stvara pritisak na zube mnogo veći od žvakanja.
“Pritisak može biti i do 600 kilograma po četvornom centimetru”, rekao je Dietmar Oesterreich, potpredsjednik njemačkog dentalnog saveza (BZAEK).
To je štetno, ne samo za zube.
Šrkgutanje zubima može otupjeti sjekutiće i očnjake i stanjiti površinu kutnjaka i pretkutnjaka.
“Time se gubi tvrdo tkivo zuba i oni gube izvorni oblik”, kaže Oesterreich. A to znači da će početi reagirati na hladno i vruće. Dijelovi zuba mogu se odlomiti, a krune i plombe ispasti.
Mnogi od onih koji pate od bruksizma, primijetit će posljedice iduće jutro.
“Dvadeset do trideset posto pacijenata osjetit će bol u žvačnim (mastikatornim) mišićima, čeljust će im biti ukočena i čut će zvuk ‘kliktanja’ kada otvore usta”, objašnjava Oesterreich.
“Bol se može širiti u vrat, a nekima će se čak razviti glavobolja, posebno u sljepoočnicama”, dodaje psihoterapeut Michael Preibsch.
Bol se može odagnati masažom žvačnih mišića i toplim oblozima. Pomaže i zijevanje jer opušta mišiće, rekao je Preibsch.
Ali sve to ublažava simptome, a ne liječi uzrok, koji je najčešće stres.
Zato bi osobe koje škrguću zubima najprije trebale ustanoviti zašto su pod stresom i onda ga pokušati smanjiti, primjerice autogenim treningom ili nekom drugom metodom relaksacije. Nekad je potrebna i profesionalna pomoć, kaže Preibsch.
