Povjesničar Alfred Rieber na predavanju o svojoj knjizi The Struggle of the Eurasian Borderlands iznosi zanimljive činjenice i teze o mnogobrojnim carstvima. Povezuje ih u jednu cjelinu od Atlantskog oceana do Tihog oceana. Unutar te cjeline možemo primijetiti mnogobrojne procese koji oblikuju odnose unutar pojedinog carstva ili između određenih carstava. Ti se odnosi temelje na gospodarskim, političkim, socijalnim i drugim vezama. Ovisno o pojedinim željama i potrebama elita određenog carstva ulaze u sukobe. Jedno je od najboljih primjera Rusko Carstvo. Ono se fizički rasprostire kroz Europu i Aziju. Kroz svoja je stoljeća postojanja ulazila u sukobe s drugim carstvima, ali i unutar svojih granica.
Koliko je ono cjelina, a koliko skup pojedinih političkih, etničkih i geografskih fragmenata pokušat ću odgovoriti u nastavku teksta.
Rusko Carstvo je ulazilo u sukobe s drugima od samih početaka svojega nastajanja. Kao i kod svih drugih država možemo primijetiti stvaranje načela mi i oni. Tijekom kasnoga srednjega vijeka oni su bili mongolski kanati. Nakon što je Moskovska kneževina počela okupljati područja budućeg Ruskoga Carstva Mongoli su prestajali biti oni drugi i postupno su ih zamjenjivali druge države. Tijekom ranoga novoga vijeka Rusko Carstvo ulazi u česte sukobe s carstvom na svojim južnim granicama, Osmanskim Carstvom. Kao rezultat je tih mnogobrojnih ratova bilo širenje južnih granica prema Crnome moru i južno od Kavkaza u Aziji.
Na osvojenim, odnosno pripojenim teritorijima Rusko Carstvo je drugačije od drugih država širilo utjecaj među Tatarima, Gruzijcima, Turcima i drugim narodima. Postupno ih je asimilirala i uspjela stvoriti zajedništvo tijekom mnogobrojnih ratova za razliku od zapadnih sila na prostoru Azije. U Ruskom Carstvu politička prava nisu ovisila o rasi, etničkom naslijeđu nego o socijalno-gospodarskom naslijeđu. Ono se je prvenstveno temeljilo na klasnoj hijerarhiji. Možda je još važnije što je zapadni imperijalizam težio civilizirati nove krajeve, imao je izraženiji osjećaj veće vrijednosti od ruskog imperijalizma. Glavni razlog leži u činjenici da je Rusko Carstvo, a još važnije i rusko društvo bilo između Europe i Azije. Ne samo fizički nego i po mentalitetu mnogobrojnih naroda koja se asimilirala tijekom određenog razdoblja. Najbolji je primjer vladavina Petra I. Velikog. On je bio svjestan različitosti svoje države i Europe. Pokušavao ju je europeizirati što je u određenim stvarima i uspio, posebice među elitom. Zato i imamo tijekom 19. stoljeća primjer da je elita bliža europskim elitama nego seljacima Ruskog Carstva.
U takvim okolnostima, a zbog velike teritorijalne rasprostranjenosti dolazi i do različitosti istoka i zapada Ruskoga Carstva. Na to je svakako utjecao i okoliš, odnosno planine, rijeke i široka prostranstva. Ural se svojom masivnosti i zbog geografskog položaja nametnuo kao glavna granica. Taj proces možemo uočiti tijekom 18. stoljeća kada se Rusko Carstvo najviše širi na zapad, jug i istok. Zbog svoje politike asimilacije pravoslavne braće širi se na jug, zbog gospodarskih razloga na istok, a zbog socijalno-političko-gospodarskih razloga na zapad. Tome je svakako išla u prilog gospodarsko-politička slabost Osmanskog Carstva i Poljsko-Litavske Unije.
Tijekom spomenutih ratova s Osmanskim Carstvom, kao i tijekom dogovorenog komadanja Poljsko-Litavske Unije Rusko Carstvo se predstavljalo kao osloboditelj. Takvoga su ga doživljavali narodi unutar spomenute dvije države. Tijekom procesa ratovanja i osvajanja dolazi do mnogobrojnih migracija u cijelome Carstvu. Neke su bile zbog političkih, neke zbog vjerskih, a neke zbog gospodarskih razloga. U takvim okolnostima dolazi do svojevrsne asimilacije svih dijelova Carstva u jednu euroazijsku cjelinu.
* Bassin, Mark. „Russia between Europe and Asia: The Ideological Construction of Geographical Space.“ Slavic Review 50 (1991.): 1-17.
* Encyclopaedia Britannica, s. v. „Russo-Turkish wars.“
* Morrison, Alexander. „Russian Rule in Turkestan and the Example of British India, c. 1860-1917.“ The Slavonic and East European Review 84 (2006.): 666-707.
