Foto: rawstory.com

Hrvatska bilježi dobre rezultate u liječenju virusnih hepatitisa, pa tako uspješnost liječenja hepatitisa C, zahvaljujući novoj neinterferonskoj terapiji, iznosi više od 96 posto, ali se bolest još uvijek kasno dijagnosticira pa je cilj u idućim godinama povećati ranu detekciju bolesti, istaknuto je u petak na konferenciji za novinare u povodu održavanja okruglog stola o trendovima u liječenju hepatitisa C u Hrvatskoj i regiji u Školi narodnog zdravlja “Andrija Štampar”.

Na skupu su sudjelovali stručnjaci u području virusnih hepatitisa iz zemalja regije, a po prvi puta je predstavljen i Nacrt nacionalne strategije za prevenciju i kontrolu virusnih hepatitisa u Hrvatskoj, kojoj je cilj povećati dijagnosticiranje hepatitisa i do 2030. smanjiti smrtnost za 65 posto.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj od hepatitisa C boluje oko 40.000, a od hepatitisa B 20.000 osoba. Virusni hepatitis upalna je bolest jetre, koja ne pokazuje vidljive simptome, a može dovesti do oštećenja ili uništenja jetrenih stanica. Hepatitisi B i C mogu prijeći u kronični oblik ako se ne liječe i tako uzrokovati dugotrajnu bolest. Kod neliječenog heptatisa C može se razviti ciroza te karcinom jetre.

“Analiza je pokazala da oko 20.000 ljudi s hepatitisom C u Hrvatskoj nije dijagnosticirano odnosno da ne zna da ima bolest, a među njima oko 30 posto ima stadij fibroze (stadij F3 i F4), koji ide prema cirozi jetre. To su ljudi koji će za 10-15 godina sigurno razviti komplikacije ciroze jetre ili karcinom. Na osnovu toga strategija predviđa da bi svake godine trebalo dijagnosticirati oko 400 ljudi i odmah započeti njihovo liječenje kako bismo ispunili osnovni cilj i povećali broj dijagnosticiranih”, kazala je Adrijana Vince iz Klinike za infektivne bolesti “Fran Mihaljević”, ujedno Referentnog centra za dijagnostiku i liječenje virusnih hepatitisa Ministarstva zdravstva.

Dodala je kako je cilj strategije, čije se donošenje u Vladi i Saboru očekuje do kraja godine, smanjiti broj novoinficiranih te smanjiti mortalitet i komplikacije za 65 posto do 2030. godine. Da bi to bilo moguće jedan od najvažnijih kratkoročnih ciljeva jest povećati dijagnostiku te znanje i svjesnost liječnika opće medicine o faktorima rizika, kako bi bili u stanju prepoznati takvog pacijenta i uputiti ga specijalisti.

Vince kaže kako suvremeni lijekovi, odnosno neinterferonska terapija, danas bolesnicima jamče praktički 100-postotno izlječenje.

“Za genotip 1 hepatitisa C imamo tablete koje se uzimaju od jedne do četiri dnevno, uz ili bez dodatka ribavirina. Radi se o vrlo jednostavnoj terapiji koja se daje kroz 12 tjedana i učinkovitost je preko 96 posto. Za genotip 3 postoji i novi lijek od ove godine, a uzima se samo jedna tableta kroz 12 tjedana i učinkovitost je 96 posto”.

Jelena Matuzović iz HZZO-a rekla je kako se na listi lijekova HZZO-a nalaze gotovo svi lijekovi koji su odobreni u Europskoj uniji, pacijentima se odobravaju na temelju prijedloga bolničkih povjerenstava te nema velikih listi čekanja, pogotovo za teže bolesnike.

U Hrvatskoj se godišnje otkrije oko 200 novooboljelih od hepatitisa C te stotinjak od hepatitisa B, a ove je godine dosad otkriveno 60 novooboljelih od hepatitisa C i 22 bolesnika s hepatitisom B. U Hrvatskoj se provodi i cijepljenje protiv hepatitisa B kod dojenčadi i 12-godišnjaka, gdje je procijepljenost više od 90 posto, iako je zamjetan lagani pad, rekla je Tatjana Nemeth Blažić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Tatjana Reić iz udruge Hepatos i predsjednica Europskog udruženja pacijenata s bolestima jetre naglasila je kako hrvatski pacijenti imaju dobre mogućnosti liječenja zbog dostupnosti lijekova, iako pacijenti s lakšim stadijima bolesti moraju čekati na terapiju.

“Imamo nikad više poziva i upita pacijenata zašto moraju toliko čekati na terapiju, a mi im objašnjavamo kako se mora dati određena prednost bolesnicima s težim oštećenjima”, kazala je Reić.

Izvor: Hina/ij