Jedno od dosad najvećih i najdetaljnijih istraživanja o mamografiji, u kojem se 90 tisuća žena pratilo 25 godina, pokazalo je da je taj postupak rane detekcije raka dojke beskoristan, pišu New York Times i časopis Time.
Studija kanadskih znanstvenika otkrila je da je smrtnost od raka dojke potpuno jednaka u skupini žena koje su išle na mamografiju i onih koje nisu. Štoviše, svaka peta žena bila je podvrgnuta kemoterapijama, zračenjima ili radijacijama jer su im na mamografijama pronađene kvržice koje su se pokazale posve bezopasne po njihovo zdravlje.
Znanstvenici su 25 godina pratili 89 835 Kanađanki koje su nasumično podijelili u dvije jednake skupine. Prva je redovito išla na mamografije, a drugoj skupini žene su same pregledavale dojke. Nakon četvrt stoljeća istraživanja rezultati su pokazali da je smrtnost od raka dojke ista u obje skupine. Međutim, pokazalo se i da je 22 posto žena iz ‘mamografske’ skupine nepotrebno bilo liječeno od raka. Rezultati su objavljeni u utorak u časopisu British Medical Journal.
Ovo nije prva studija koja dovodi u pitanje smislenost mamografije i vjerojatno će pridonijeti polarizaciji između onih koji vjeruju da ona spašava živote, uključujući mnoge preživjele od raka, i sve većeg broja znanstvenika koji kažu da dokaza za takve tvrdnje nema, piše NYT.
“Zbog ove studije ženama neće biti ugodno. I ne bi im trebalo biti”, kaže Russel Harris, profesor medicine na sveučilištu North Carolina, koji nije sudjelovao u istraživanju. “Odluku da se ide na mamografiju ne bi trebalo donositi olako”.
Rezultati studije vjerojatno neće odmah dovesti do promjena u smjernicama za mamografiju i mnogi će stručnjaci sigurno dovesti u pitanje da je taj postupak beskoristan ili čak štetan.
Dr. Richard Wender, prvi čovjek Američkog društva za rak, rekao je da će društvo sazvati panel stručnjaka i prezentirati im sve studije o mamografiji, uključujući i ovu kanadsku, i zatim eventualno unijeti promjene u svoje smjernice. Wender, međutim, napominje da su rezultati kliničkih ispitivanja mamografije pokazali da se njome za 15 posto smanjuje smrtnost od raka dojke ženama u četrdesetim godinama i za najmanje 20 posto onim starijim.
U uvodniku koji prati rezultate istraživanja kaže se, međutim, da su ranije studije bile provedene prije nego što su se u rutinsku upotrebu uveli učinkovitiji lijekovi za liječenje raka dojke, poput tamoxifena, i prije nego li je porasla svjesnost o raku dojke među ženama.
Jedna od autorica istraživanja, Mette Kalager s medicinskog fakulteta u Oslu i profesorica na Školi javnog zdravlja u Harvardu piše da su rezultati o smrtnosti sada drugačiji jer upotrebom boljih lijekova više nije toliko važno rano otkriti rak dojke. Uz to, dodaje, žene iz kanadske studije bile su itekako svjesne opasnost od raka dojke i dobro upoznate s metodama samopregleda. “Moguće je da ćete imati korist od mamografije ako nemate nikakve spoznaje o toj bolesti”, dodaje.
O koristima mamografije već se godinama raspravlja, ali dosad nijedna zemlja, osim Švicarske, nije sugerirala da se ti pregledi zaustave. Dr Peter Juni, epidemiolog sa sveučilišta u Bernu i donedavni član švicarske liječničke komisije, izjavio je da je to učinjeno upravo iz razloga na koje ukazuje kanadska studija – zabrinutosti da mamografija ne pridonosi padu smrtnosti, već naprotiv, pridonosi porastu pogrešnih dijagnoza. “Priča o mamografiji uopće nije jedostavna priča”, naglašava.
