Često se može čuti kako je pronađen novi lijek za neku bolest, kako medicina napreduje, no zastrašujća je činjenica da zbog antibiotika polako vraćamo u vrijeme u kojem je svaka ogrebotina, upala ili upala pluća mogla značiti smrt, navodi Daily Mail.
Živimo u vremenu u kojem su ljudi pogrešno počeli previše upotrebljavati antibiotike, pa zbog toga bakterije postaju sve otpornije i nastaju u novi sojevi superbakterija protiv kojih nemamo lijeka. Prvi put su se superbakterije zapravo pojavile 80-ih godina prošlog stoljeća.
Mutanti koji nose NDM-1 lijekove čine beskorisnima
Ako pogledamo Veliku Britaniju vidljivo je da su samo tamo ti mutanti koji nose dio DNK NDM-1 ubili 20 ljudi, a zarazili stotine ako ne i tisuće.
“NDM-1 je enzim, mutirani dio DNK koji svaku bakteriju s kojom dođe u kontakt pretvara u smrtonosni mikrob koji je otporan na lijekove. Takvoj bakteriji čak niti najjači antibiotik, carpaben kojeg liječnici propisuju kada ništa drugo ne uspije, ne može ništa”, pojašnjava Timothy Walsh, profesor medicinske mikrobiologije na Sveučilištu u Cardiffu.
Zapravo NDM-1 jednostavno razbije aktivnu komponentu lijeka koji postaje posve beskoristan i nema više mogućnosti liječenja.
MRSA više nije toliko smrtonosna, ali se pojavljuji nove bakterijske bolesti
MRSA, inače mutant stafilokoka koji prirodno živi u nosu svakog trećeg čovjeka, zna kako može ići protiv antibiotika. Ona je u Engleskoj tijekom 2006. godine pobila 1,625 ljudi.
Bolnice su nakon toga postrožile svoje standarde, pa je zaraza pala. Tijekom 2012. britansko zdravstvo zabilježilo je 292 smrti zbog MRSA, a 2014. svega pet slučajeva.
Ipak, pogoršalo se stanje jer su u međuvremenz drugi sojevi bakterija razvili otpornost na antibiotike. Porasle su zaraze mutiranom E. Coli za 10 posto od 2010. do 2013. Pojavile su se i druge bakterijske bolesti otporne na antibiotike poput gonoreje i upale pluća.
Liječnici nastavljaju s propisivanjem antibiotika
Unatoč upozorenjima i opasnosti liječnici nastavljaju propisivati antibiotike, često potpuno nepotrebno, za bolesti koje su izazvane virusima. Tvrde kako to čine zbog velikog pritiska pacijenata.
Zbog svega navedenog posljednjih su godina zdravstveni sustavi krenuli u veliku kampanju protiv antibiotika, kako među liječnicima tako i među farmaceutima i pacijentima da se smanji uporaba antibiotika.
Neke zemlje, poput Velike Britanije, su otišle korak dalje, te imaju program stimulacija plaća liječnicima koji se suzdržavaju od propisivanja antibiotika.
Farmaceuti pokušavaju razviti novi antibiotik koji će djelovati i na bakterije s opasnim enzimom. “Bez centralnog globalnog zdravstvenog tijela koje će zaštititi pacijente od pretjeranog propisivanja u cijelom svijetu, tako nešto jednostavno nema smisla”, smatra dr. Walsh jer je opasni NDM-1 nastao u Aziji, a sada se širi Europom i Amerikom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
