Zagrebački Ured za upravljanje u hitnim situacijama u petak je objavio da su prošle godine u Zagrebu snage zaštite i spašavanja obavile 21.059 hitnih intervencija, što je oko 2.000 manje nego u prethodnoj godini.
Sa 16.782 intervencije prednjačile su ekipe Zavoda za hitnu medicinu, a iza njih najbrojnije su bile intervencije Javne vatrogasne postrojbe (JVP) i dobrovoljnih vatrogasnih društava (DVD) – u 4243 hitne intervencije sudjelovalo 17.247 vatrogasaca.
Za razliku od ostalih, vatrogasci su imali više intervencija tijekom 2014. nego godinu prije i to ponajprije zbog poplava, a ne požara, pa je u ljetnom razdoblju zbog obilnih i naglih pljuskova bilo više od tisuću ispumpavanja vode.
Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS) – stanica Zagreb, koja djeluje na području Medvednice, obavila je 54 hitne intervencije potrage i spašavanja, što je dvostruko manje nego 2013. kad je zima bila oštrija, a snijeg obilniji.
Osim toga, Ured za upravljanje u hitnim situacijama je od 22. svibnja do 8. lipnja pružao pomoć poplavljenim područjima.
“Uz materijalnu pomoć, na teren u Slavoniju je otišlo 18 zagrebačkih vatrogasaca s pet vozila, koji su pružali pomoć u sanaciji poplavom pogođenih područja, te šest ronioca, pripadnika Specijalističkog tima Civilne zaštite za spašavanje na vodi i iz vode koji su spašavali ljude, imovinu i životinje”, rekao je Kalinić.
Iz Zagreba su tada bili ponudili oko 250 ljudi, no u državnim službama smatrali su da toliko nije potrebno. “Čini se da će ljudi i 2018. dočekati u kontejnerima, kako je sve bilo dobro organizirano”, dometnuo je ironično Kalinić.
Najveća i najkompleksnija intervencija u Zagrebu bilo je gašenje požara u pogonu C.I.O.S., jer se požar gasio sa zemlje i iz zraka, tako da je u gašenju sudjelovao i vojni helikopter.
Kalinić je najavio da će Zagrepčani uskoro u kuvertama Zagrebačkog holdinga dobiti novi edukativni letak o ponašanju i zaštiti tijekom potresa, u kojem je karta s rasporedom prihvatnih površina u slučaju evakuacije za sve gradske četvrti i površine predviđene za šatorska naselja, te evakuacijski koridori.
S 36 građevinskih tvrtki sklopili smo ugovor o raščišćavanju koridora u slučaju potresa, na raspolaganju imamo 550 pripadnika specijalnih postrojbi za izvlačenje iz ruševina, među kojima su i ljudi koji su takva znanja stjecali u Afganistanu, rekao je Kalinić.
Upozorio je da još nije donesen Zakon o civilnoj zaštiti, a bolji je ikakav zakon nego nikakav, te naglasio kako im je važna pomoć s državne razine, ali su i ovako napravili što su mogli.
Na upit koja bi zagrebačka četvrt bila najugroženija u slučaju potresa, rekao je da bi zbog starih zgrada to bili Gornji i Donji grad gdje su se prozori u prizemlju širili u izloge, kao i novogradnja iz 1990-ih, kad su zgrade građene i tamo gdje ne bi smjele, primjerice na klizištima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
