“Mi smo vrlo zadovoljni i mislim da je i druga strana, predstavnici Mosta, također zadovoljna”, rekao je Davor Božinović za prvi sastanak HDZ-a i Mosta u televizijskoj emisiji Otvoreno nakon izbora. Dodao je kako treba što prije zaokružiti cijeli niz mjera te da je već na prvom sastanku postignuto uzajamno povjerenje. Rekao je kako nema vremena za čekanje i da se ovaj put sigurno neće ponoviti onaj čudnovati scenarij od prošlog puta. Tvrdi da će Hrvatska dobiti kompaktnu i stručnu vladu. Ono što je obilježilo ove izbore i proces transformacije HDZ-a je to što ga vodi političar desnog centra koji je nacionalno prihvatljiv, ocijenio je.
Bivši diplomat i ministar obrane, Davor Božinović, savjetnik je novom predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću i dio je skupine koja je s “licencijom” ljudi iz MVP-a preuzela vrh stranke.
Mjesec dana prije izbora u razgovoru za Večernji list podsjetio je da se Plenković odlično snašao u obitelji europučana (EPP), “gdje je vrlo brzo prepoznat kao jedan od lidera. Da nije takav, sigurno ne bi već u svom prvom mandatu postao potpredsjednik Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.”
Dominacija diplomata u vrhu HDZ-a
Objasnio je i zašto u vrhu HDZ-a dominiraju diplomati.
“Oni koji su se u razdoblju eurointegracija bavili vanjskom politikom neizostavno su bili involvirani i u političke procese u Hrvatskoj. Uzmite u obzir da je gotovo dvije trećine hrvatskog zakonodavstva zapravo europsko po svojoj naravi i izvoru. Dakle, bez te komunikacije sa svijetom, s Europom, teško je voditi učinkovitu politiku u državi članici”, pojašnjava.
O brzini zaokreta koja se dogodila u HDZ-u, a koji je pokrenula mala skupina kaže da “HDZ ne bi bio ono što jest, državotvorna stranka, da nema tu sposobnost prilagoditi se dominantnim okolnostima. HDZ se uvijek aktivira kad se u državi pokaže potreba da stvar u svoje ruke preuzme najsnažnija snaga na hrvatskoj političkoj sceni.”
Članstvo u HDZ-u
Na inicijativu Jadranke Kosor Plenković i Božinović učlanili su se 2011. u HDZ. Davor Božinović i Andrej Plenković stranci su tada pristupili zajedno s devet drugih osoba iz javnog i političkog života.
Tadašnji ministar Božinović kratko se obratio sudionicima te je rekao da je već jednom bio član HDZ-a 1990. godine ali nije pojašnjavao kako je i zašto istupio. U Vladu je ušao na nagovor Jadranke Kosor. Smatra se da su oni bliski prijatelji i suradnici te se njegov ulazak u HDZ tumači kao podrška i prijateljska gesta što je i on sam u svom govoru nekoliko puta istaknuo zahvalivši se premijerki, bliskoj suradnici, navodi Večernji list.
Božinović na prošlim parlamentarnim izborima nije ušao u Sabor. U razgovoru za Nacional rekao je da Karamarko i on jednostavno nisu politički “kliknuli”. Tada se vratio na mjesto veleposlanika u Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a radi kao profesor na dvama fakultetima – na Veleučilištu Baltazar u Zaprešiću, gdje predaje kolegij Organizacija i funkcioniranje EU, a na poslijediplomskim studijima diplomacije na Sveučilištu u Zagrebu predaje kolegij Globalna sigurnost i transatlantski odnosi.
Ugodan razgovor s Hasanbegovićem
Na posljednjim izvanrednim parlamentarnim izborima nalazio se na petom mjestu izborne liste u Prvoj izbornoj jedinici, iza Andreja Plenkovića, Gordana Jandrokovića, Darinka Kosora i Željka Reinera. Osvojio je skromnih 475 glasova.
“Plenković je sastavom lista očito pokazao novi smjer stranke na desnom centru”, kazao je Božinović. “Na listama nema ničijih ljudi, već su to svi odreda punoljetni hrvatski ljudi, sa svojim imenima i prezimenima, koji su spremni vjerodostojno provoditi naš izborni program. Sa Zlatkom Hasanbegovićem nedavno sam bio na kavi i mogu reći da mi je razgovor s njim bio vrlo ugodan, jer radi se o pristojnom čovjeku, rođenom Zagrepčaninu i perspektivnom znanstveniku”, opisuje popularnog hrvatskog ministra kulture.
Savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske 1987.
Karijeru započinje 1987. kao savjetnik u Republičkom sekretarijatu za narodnu obranu Hrvatske dok tri godine kasnije sjeda na mjesto predsjednika Novačke komisije u Ministarstvu obrane RH.
Od 1994. do 2005. obnaša brojne diplomatske funkcije. Godine 1994. postaje viši savjetnik u Odjelu za konzularne poslove Ministarstva vanjskih poslova RH.
Nakon toga bio je savjetnik u hrvatskim veleposlanstvima u Bugarskoj (1994.) i Bosni i Hercegovini (1996).
Zatim je obavljao dužnost zamjenika načelnika i načelnika za susjedne zemlje u MVP u rangu ministra-savjetnika (1997.), a 1999. postaje pomoćnik ministra vanjskih poslova u rangu veleposlanika.
Kada su krajem devedesetih počele političke borbe unutar HDZ-a i institucija za političko nasljeđe Franje Tuđmana, Mate Granić je, bez znanja ravnatelja HIS-a Miroslava Tuđmana, imenovao Davora Božinovića za pomoćnika ministra i šefa Sedme uprave. Božinović, međutim, nije odlazio na kolegije HIS-a, a vršitelj dužnosti šefa Sedme uprave postaje Saša Perković, sin Josipa Perkovića, koji se uskoro pojavljuje i na kolegijima Granićeva kabineta i ravnatelja HIS-a. Bilo je to vrijeme kad je nestao tzv. mostarski kontingent hrvatskih putovnica, navodno njih više od 900, od kojih su neke završile u rukama kriminalaca, recimo Srbina Milorada Ulemeka Legije i drugih, navodi tportal.hr.
Božinović 2000. godine radi kao koordinator za odnose sa SRJ u MVP RH u rangu veleposlanika, 2001. kao privremeni otpravnik poslova Veleposlanstva RH u Beogradu, a zatim 2002. kao veleposlanik Republike Hrvatske u Srbiji i Crnoj Gori.
Predstojnik Mesićeva Ureda predsjednika RH
Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u veljači 2004. imenovao je Davora Božinovića novim predstojnikom Ureda predsjednika Republike Hrvatske. Tada je najavljeno da će koordinirati savjetničku ekipu i preuzeti velik dio Mesićevih protokolarnih obveza.
Godine 2005. postaje veleposlanik Republike Hrvatske u svojstvu šefa Misije RH pri NATO-u.
Za vrijeme Vlade Jadranke Kosor s mjesta državnoga tajnika za politička pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija (MVPEI) i posebnoga izaslanika predsjednice Vlade Republike Hrvatske za jugoistočnu Europu krajem 2010. predsjednica Vlade predložila je Božinovića za novoga ministra obrane.
Obnašao je dužnost zastupnika promatrača Hrvatskoga sabora u Europskom parlamentu od 16. ožujka 2012. do 1. srpnja 2013.
Lex Perković
Navodno se uz Stiera i nekolicinu zastupnika izborio za odluku da HDZ-ovci napuste sabornicu i ne podrže sporni Lex Perković kada je 28. lipnja 2013. u Saboru bez prisustva HDZ-ovih zastupnika, sa 78 glasova za i 6 protiv izglasovana izmjena Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
Božinović je autor knjige Uzajamna tranzicija NATO – EU – jugoistok Europe“ (2010.), a bio je i pregovarač u pristupnim pregovorima RH-EU za poglavlja 30. Vanjski odnosi i 31. Vanjska sigurnosna i obrambena politika.
Rođen je 27. prosinca 1961. u Puli, a podrijetlom je iz Boke kotorske. Završio Fakultet političkih znanosti u Zagrebu gdje je i doktorirao iz područja međunarodnih odnosa i nacionalne sigurnosti (VSS – doktor znanosti).
Oženjen je, otac dvoje djece. Govori engleski i bugarski jezik.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
