‘A. G. Matošu u čast’ – crteži Drage Trumbetaša na Matoševe stihove

Poetsko-slikarska mapa, likovna interpretacija Matoševih stihova “A. G. Matošu u čast”, čiji je autor slikar, ilustrator i književnik Drago Trumbetaš bit će predstavljena javnosti na izložbi koja se otvara u utorak, 4. studenoga, u Hrvatskoj kulturnoj zakladi u Zagrebu.

Trumbetaš je likovnu interpretaciju Matoševih stihova počeo raditi još 90-tih godina u Njemačkoj, nastavivši je kasnije u Hrvatskoj. Izabrao sam devet pjesama i njihove motive preveo u svoj slikarski doživljaj, ističe autor.

Podsjeća kako je s redateljem Bogdanom Žižićem u Francuskoj snimao dokumentarni film o svome umjetničkom ciklusu ‘Lieber Vincent – dopisivanje s Van Goghom’ “, u kojem je ‘napisao pismo van Goghu’ i nacrtao sliku s motivom kavane u kojoj su, grijući se uz peć, sjedili Matoš i Van Gogh.

Kao što sam napravio ciklus o Van Goghu kasnije sam to učinio i s Matošem. Njegov boravak u Parizu, lutanja po svijetu i čežnja za domovinom potaknuli su me na ovaj ciklus, koji će publika moći vidjeti na izložbi, kaže Trumbetaš.

Isti kreativni nemir, iseljenička sudbina i čežnja za domovinom

U popratnom tekstu poetsko-slikarske mape “A.G. Matošu u čast” akademik Tonko Maroević ističe kako se književnik i slikar Trumbetaš prepoznao u Matošu jer s njim dijeli kreativni nemir, lutalačku, iseljeničku sudbinu, te s njome povezanu čežnju za domovinom i ljubav prema rodnom, zavičajnom krajoliku.

“Kao što Trumbetaša s Van Goghom veže strast sudjelovanja u ljudskoj muci i težnja za nesputanim likovnim izrazom, s Matošem pak ponajprije ga vezuje gastarbajtersko-pečalbarski nomadizam i nostalgija za sjevernohrvatskim ishodištem”, kaže Maroević.

Stoga nije čudno da je upravo u Cesarićevoj pjesmi “Trubač sa Seine” slikar Trumbetaš pronašao light-motiv životarenja u inozemstvu i sanjarenja o slobodi u Hrvatskoj, te se odlučio odužiti Matošu kao idealnom prethodniku na putevima po tuđini i dostojnom pretku u ljubavi prema domovini, ističe Maroević.

Odabranih devet pjesama iz Matoševe riznice u najvećoj su mjeri prisne, domaće, uronjene u ambijent i povijest panonskih mjesta i krajeva.

“U njima se javlja i obraćanje majci i nježna kajkavština, ali i krvavi spomen na bitku kod Siska i groteskno spominjanje Kerempuha”, ističe akademik Maroević, ocjenjujući kako se Trumbetaš u evokaciji nekih likova i prizora znalački, eruditski – istodobno diskretno i samosvjesno, umio pozvati na prototipove – Andriju Maurovića, Trepšu i Branka Šenou.

No, smatra Maroević, Trumbetaš je u svakoj sceni i kompoziciji dao neizbrisiv i prepoznatljiv osobni pečat.

Crno bijeli kontrast začinjen krvavim crvenilom

“Malo tko je uspijevao poput njega tako čvrsto i precizno postaviti likove i stvari u prostoru, ne poigravati se stupnjevanjem sivila”, ocijenjuje Maroević, dodavši kako je crni nanos tuša u dinamičnoj i elastičnoj crti najčešće dovoljan da na čistoći papira oživi likove i prostore. No, unatoč strogom dijalogu crnine i bjeline Trumbetaš povremeno znalački obogaćuje taj temeljni kontrast začinom krvavoga crvenila.

Ishod Trumbetašova susreta s Matoševim stihovima još je jedna potvrda egzistencijalne neravnodušnosti i strastvene potrebe svjedočenja patnje i ljubavi, zaključuje Maroević.

Slikar gastarbajterskih sudbina

Drago Trumbetaš rodio se 1938. u turopoljskoj plemenitaškoj obitelji u Velikoj Mlaci. Likovnu strast počeo je vrlo rano iskazivati u školskoj dobi. Po dolasku u Njemačku crta motive iz rodnoga Turopolja, a godine 1975. samostalno izlože u kuli Lotrščaku.

Objavio je grafičku mapu “Gastarbaiter”, a u ciklusu “Bankfurt ist Krankfurt” Trumbetaš je kritično progovorio o pokvarenosti u europskom društvu, dok je u “Pušačima i nepušačima” progovara o ponižavanju i iskorištavanju gastarbajtera.

Kao likovni umjetnik po duhovnom srodstvu Drago Trumbetaš blizak je hrvatskim umjetnicima okupljenim u grupu Zemlja, a u međunarodnim okvirima stvaralaštvu Otta Dixa i Georgea Grosza. Također je autor više dramskih, poetskih i proznih djela.

Trumbetašova izložba u povodu 100. obljetnice smrti hrvatskoga književnika Antuna Gustava Matoša “A. G. Matošu u čast” bit će otvorena od 4. do 28. studenoga.