Brammertz poziva tužiteljstva regije na učinkovit rad

Foto: fah

Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Serge Brammertz upozorio je u petak u Sarajevu kako je pred pravosuđem država regije velika odgovornost za dovršenje započetog procesa kažnjavanja počinitelja svih ratnih zločina a najavio je i nastavak potpore međunarodne zajednice kako bi se lokalna tužiteljstva s tim problemom suočila na što učinkovitiji način.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom izlaganja na međunarodnoj konferenciji posvećenoj nasljeđu Haškog tribunala Brammertz je kazao kako je iznimno važno to što je već sada postignuta značajna komplementarnost u radu tužiteljstva ICTY-a i tužiteljstava država nastalih na području bivše Jugoslavije.

Ta je komplementarnost odnosno razina suradnje, po njegovim rječima, sada bolja nego ikada.

“Ono što je bo problem prije dvadeset godine više nije”, kazao je Brammertz pojašnjavajući kako su unatoč brojnim poteškoćama ostvareni najznačaniji ciljevi postavljeni pred haško tužiteljstvo a to je prije svega zatvaranje “glavnih” predmeta uz stvaranje uvjeta da se oni koji se odnose na nižerangirane počinitelje prebace na procesuiranje tužiteljstvima regije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kao važnu činjenicu naveo je redovite sastanke haških s tužiteljima iz država regije kao i uvođenje posebnih tužitelja za vezu koji u Den Haagu imaju izravni pristup svoj dokumentaciji koja je tamo prikupljena što onda značajno olakšava posao domaćem pravosuđu.

Na taj je način samo prošle godine iskorišteno više od 120 tisuća stranica već prikupljene dokumentacije koja će biti iskorištena u procesima pred pravosudnim tijelima država regije.

Ta je lekcija, kako je istaknuo Brammertz, dragocjena poruka međunarodnoj zajednici da u svim slučajevima uspostave međunarodnih sudova za ratne zločine mora istodobno razvijati izlaznu strategiju kako bi se pravosuđa država u kojima su zločini počinjeni osposobila da u jednom trenutku preuzmu vođenje takvih postupaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ocijenio je kako bi za takvom praksom trebao posegnuti i stalni Međunarodni kazneni sud (ICC).

Glavna tužiteljica Tužiteljstva BiH Gordana Tadić kazala je kako je za pravosuđe njene zemlje veliki problem činjenica što brojni počinitelji ratnih zločina imaju dvojna državljanstva pa na taj način bijegom u susjedne države pokušavaju izbjeći procesuiranje.

Također je rekla kako je jasno da za razliku od BiH sve sve zemlje regije ne prihvaćaju strategiju rada na ratnim zločinima koju primjenjuje ICTY-a no surađivati se može i na drugim osnovama uz uvjet da se mora se naći način za prevladavanje “stanja nekažnjivosti”. To je, drži Tadić, moguće i uz primjenu propisa koji svaka zemlja primjenjue na svom teritoriju.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Tako možemo naći način da se riješe problemi s Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom i nadam se rezultatima u predstojećem razdoblju”, kazala je Tadić.

Pojasnila je kako su u Tužiteljstvu BiH sada otvoreni predmeti koji se odnose na točno 4861 poznatog počinitelja ratnih zločina no upozoprila je kao postoje još “tisuće slučajeva” dokumentiranih ratnih zločina u kojima počinitelji još nisu identificirani pa je je iz toga jasno kakvi su izazovi pred bosanskohercegovačkim pravosuđem.

Uz sve druge istrage, kako je kazala Tadić, stručnjaci tužiteljstva BiH angažirani su i na utvrđivanju identiteta više od sedam tisuća osoba čiji su posmrtni ostaci do danas ekshumirani.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.