Hrvatska kasni s planom gospodarenja otpadom: Do 2020. moramo imati najmanje 50 posto recikliranog materijala

Foto: Thinkstock

Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode Lidija Runko-Luttenberger predstavila je u četvrtak u Splitu nacrt Plana gospodarenja otpadom Hrvatske od 2016. do 2022., podsjećajući da je riječ o dokumentu koji je trebalo donijeti krajem prošle godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Donošenje takvog plana, istaknula je, preduvjet je za oslobađanje europskih financijskih sredstava namijenjenih gospodarenju otpadom. Rekla je da je to dokument koji Hrvatska mora brzo donijeti, a s obzirom na to da je dugoročan, on mora biti kvalitetan te riješiti nagomilane probleme koje dosadašnje vlade, nažalost, nisu uspjele riješiti.

Lidija Runko-Luttenberger također je rekla kako moramo postići vrlo stroge ciljeve vezane uz količine miješanoga komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta i količine biorazgradivog otpada, a do 2020. godine Hrvatska mora postići najmanje 50 posto recikliranog materijala.

“Danas smo daleko niže od postavljenih ciljeva”, istaknula je, dodajući kako je plan zamišljen tako da nam omogući brzo postizanje ciljeva, koji će, koliko god nam se činili strogi, biti još stroži, i to vrlo brzo, jer na razini EU traju razgovori i ubrzo će se donijeti zaključak o cirkularnoj ekonomiji koji će postaviti još strože ciljeve, dakle ne više 50, nego 65 posto recikliranog materijala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na pitanje što će biti sa Županijskim centrom za gospodarenje otpadom u Lećevici, koji bi trebao biti gotov do kraja 2018., pomoćnica ministra je rekla da Lećevica, kao ni drugi davno planirani centri, nisu isključeni iz plana, ali se pokazalo da se njima ni približno ne mogu postići zacrtani ciljevi.

“Nama prijeti plaćanje penala samo ako se vidi da ne poduzimamo apsolutno ništa. Prijetnja je i da korisnici komunalne usluge, ali i svi porezni obveznici, zbog toga plaćaju velike naknade. Zapravo će građani plaćati nečiji nerad”, upozorila je Lidija Runko-Luttenberger.

Na nama je da vrlo brzo počnemo rješavati taj problem, istaknula je, dodajući kako to to znači provoditi predloženi koncept.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“To su jednostavne metode razdvajanja otpada i obrada svih odvojenih tokova otpada, što nije skupo. Dosadašnja rješenja su se temeljila na obradi velikih količina miješanog otpada, no to nam ne može biti cilj i samim tim ne možemo ispuniti svoje obveze i zato moramo mijenjati taj koncept”, ocijenila je.

Pomoćnica ministra zaštite okoliša i prirode rekla je da dosadašnje vlade na tom planu nisu poduzimale ništa, ili su išle u lošem smjeru u kojem su se birala skupa i uvozna rješenja te dugotrajni projekti koji, zajedno sa sustavom, nikada nisu dovršeni.

Plan ide u skraćenu javnu raspravu 23. lipnja, no to je posljedica dosadašnjeg kašnjenja, podsjetila je, dodajući da rasprava mora biti skraćena jer su im je – dok ga ne donesu – blokiran novac iz EU namijenjen za tu svrhu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na novinarsko pitanje odustaje li se od centra u Lećevici, Lidija Runko Luttenberger je odgovorila da se ne odustaje, ali se treba vidjeti koliko će takav projekt biti ekonomski isplativ. Istaknula je da su radili procjene novog sustava s više manjih centara te su zaključili da su oni isplativiji jer će sami sebe otplaćivati i proizvoditi sirovine koje se mogu prodati na tržištu, a ne temelje se na skupoj tehnologiji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.