U Hrvatskoj od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja (uključivo kompulzivno prejedanje) boluje oko 40.000 osoba. Centar za poremećaje hranjenja BEA brine o osobama koji pate od ovakvih poremećaja. Razgovarali smo s izvršnom direktoricom centra BEA mr. sc. Jelenom Balabanić Mavrović.
Narod.hr: Na čiji poticaj i kako je zapravo nastalo BEA savjetovalište?
Centar za poremećaje hranjenja BEA nastao je 2012 godine kao odgovor na sve veću potrebu mladih za sustavnom prevencijom i psiho-socijalnom podrškom oboljelih od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja. Okupili smo se kako bismo pomogli oboljeloj djeci i mladima da dobiju podršku važnu za oporavak od ovih složenih mentalnih poremećaja, da ih motiviramo na ulazak u sustav zdravstvene skrbi te da njihovim roditeljima
i bližnjima omogućimo dodatnu edukaciju i sustav podrške. Centar BEA provodi i seminare i radionice za profesore, psihoterapeute, liječnike i druge stručnjake kako bi se dodatno senzibilizirali i osposobili za rad s ovom temom.
Narod.hr: Na koje sve načine djeluje BEA?
Centar BEA djeluje kroz preventivne programe u školama – provodimo radionice za djecu i mlade u svrhu osnaživanja pozitivne slike o sebi i pravodobnog prepoznavanja simptoma poremećaja hranjenja. Imamo nekoliko grupa podrške: nutricionističku grupu, grupe za roditelje, adolescentnu i odraslu grupu podrške, te tematske radionice prema potrebi. Kroz besplatno Savjetovalište pružamo podršku oboljelima i roditeljima u samom prepoznavanju simptoma, te u pronalaženju zdravstvenih usluga koje bi im najviše odgovarale budući da izvrsno surađujemo s bolnicama: Psihijatrijska bolnica Sveti Ivan, KBC Zagreb, KBC Sestre milosrdnice i Psihijatrijskom bolnicom za djecu i mladež u Kukuljevićevoj.
Korisnicima koji su izvan Zagreba tražimo individualne terapeuta u blizini mjesta stanovanja. Javljaju nam se i oboljeli iz regije, posebice iz Bosne i Hercegovine, kojima također pomažemo bilo kroz smještaj u zagrebačkim bolnicama bilo kroz organiziranje psihoterapijske podrške u njihovoj zajednici.
Narod.hr: Kakve rezultate vidite od programa u školama?
Preventivni programi u školama su izuzetno popularni dio djelovanja Centra BEA- djevojke rado sudjeluju u našim radionicama jer kažu da konačno imaju priliku razgovarati o temama koje ih muče, o pritisku da izgledaju savršeno, o visokim očekivanjima koje roditelji, nastavnici ali i one same imaju od sebe, o medijskim prikazima ekstremne mršavosti kao ideala ženske ljepote, o mitu da će jednom kada budu bile mršave njihov život bili konačno sretan…
Kada smo evaluirali program prevencije “Tko je to u ogledalu?” pokazalo se da djevojke koje su sudjelovale u programu, nakon 10 radionica značajno manje koriste štetna ponašanja rizična za razvoj anoreksije ili bulimije tj. da rjeđe drže drastične dijete, da manje opsesivno vježbaju kako bi regulirale tjelesnu težinu, da rjeđe povraćaju ili zloupotrebljavaju laksative. Također, nakon sudjelovanja u preventivnom programu djevojke manje vjeruju kako je mršavost važna za kvalitetan život.
Naši programi uključuju i volonterke – apsolventica Edukacijsko rehablitacijskog fakulteta Sara Peranić osmislila je radionicu “Dozvola za nesavršenost” koju provode volonterke u 5 hrvatskih gradova ( Zagreb, Pazin, Dubrovnik, Požega i Kutina), i u koju se uključila i mlada slikarica Toni Mažuranić izradivši karticu za svaku djevojku kao podsjetnik na to da ima pravo na svoju posebnost, na svoju nesavršenost i da tek uz prihvaćanje sebe i svoga tijela možemo doći do zdravlja i unutarnjeg zadovoljstva. Sara Peranić je naša kandidatkinja za ovogodišnjeg volonterskog oskara. Ove godine provodimo i projekt “Baš je dobro biti JA” za završne razrede osnovnih škola, tako da djevojčice od 13 i 14 godine u što ranijoj dobi razviju pozitivnu sliku o sebi i kritički odmak prema stereotipnim sadržajima koje nude mediji.
Narod.hr: Koliko oboljelih se javi godišnje u vaše savjetovalište? Koliki je godišnji postotak oboljelih od anoreksije, bulimije i prejedanja u Hrvatskoj?
Prošle godine Savjetovalište Centra BEA je uključilo preko 170 novih korisnika – oboljelih od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja – u razne oblike podrške. Kako je za oboljele od poremećaja hranjenja karakteristična unutarnja borba oko toga treba li im liječenje ili ne, neki od naših korisnika privremeno iziđu iz sustava zdravstvene skrbi, da bi se opet uključili u liječenje kada sakupe novu motivaciju za liječnje.
Za takve periode oklijevanja i kolebanja motivacije tu je Centar BEA koji pomaže da se oboljeli lakše vrate aktivnom liječenju, te da roditeljima i bližnjima pruže podršku posebice u dugim mjesecima a nekada i godinama borbe s poremećajem. Procjenjujemo da u Hrvatskoj od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja (uključivo kompulzivno prejedanje) boluje oko 40 000 osoba.
Narod.hr: Kakva su iskustva roditelja i djece koji dolaze u savjetovalište BEA?
Djeca i roditelji koji dolaze u Centar BEA prolaze kroz izuzetno teško razdoblje svoga života – za roditelja je posebna bol gledati svoje dijete kako pati i ne moći učiniti puno da bi pomogao djetetu. Sam oboljeli razumije da svojim ponašanjem nanosi patnju roditeljima i svima koji ga vole, no poremećaji hranjenja su u akutnoj fazi jači od same osobe te oboljeli anoreksiju ili bulimiju doživljava kao unutarnju prisilu. Tek kroz dugotrajnu psihoterapiju oboljeli nauči svoje potrebe zadovoljavati na zdraviji način, uspostavlja bolje odnose s okolinom i polako mijenja svoj način razmišljanja i ponašanja.
Narod.hr: Prema iskustvu iz savjetovališta, koji su najčešći okidači za obolijevanje od ovakvih poremećaja?
Okidači za ulazak u poremećaje hranjenja su razni, no većinom uključuju neki oblik drastične dijete. Znamo da su osobe koje drže drastičnu dijetu u 18 puta većem riziku za obolijevanje od poremećaja hranjena tako da nikako ne bismo prepoučili rigidne dijete kao oblik smanjenja kilaže (ukoliko je osoba povišene tjelesne težine). Redovita tjelovježba i obroci 5-6 puta dnevno najbolji su oblik regulacije tjelesne težine.
Uz držanje drastične dijete kao opasni okidači izdvajaju se i neumjesne kritike trenera, profesora ili učitelja plesa, baleta i slično koji komentiraju izgled djece i potiču ih na mršavljenje. Uz navedeno treba imati na umu da okidač nije isto što i uzrok, te da su uz
poremećaje hranjenja često vezane neispunjene emocionalne potrebe oboljele osobe i poteškoće u bliskim odnosima.
Narod.hr: Koliko su po Vašem mišljenju za ove poremećaje krive društvene mreže?
Mediji i društvene mreže nisu krivci za poremećaje hranjenja – anoreksija i bulimija su postojale i prije pojave interneta, fejsa ili instagrama. No, mediji i društvene mreže svakako pridonose društvenom kontekstu u kojem je lakše razviti poremećaj hranjenja: prevelika pažnja se pridaje izgledu, nameće se ideal nerealne ljepote nerijetko postignut fotošopiranjem a djeca su u sve mlađoj dobi svakodnevno bombardirana fotografijama “savršenih” žena i muškaraca s kojima se uspoređuju i čije živote smatraju savršenima.
Narod.hr: Na što ste posebno ponosni od kada postoji Centar BEA?
Centar BEA postoji 5 godina i imamo sve više korisnica i roditelja koji nam se javljaju i obavještavaju nas da im naše usluge više ne trebaju, jer su dobro. To je najljepši osjećaj – kada znate da ste nekome pomogli da stane na svoje noge i krene dalje. Poremećaji hranjenja nažalost traju i po nekoliko godina, a tijekom tog perioda ima dosta uspona i padova, te zajedno prolazimo i dobro i zlo.
Važno je da i oboljeli i njihovi roditelji znaju da nisu sami, da se mogu obratiti za podršku i savjet, te da vide primjere drugih djevojaka i mladića koji su se oporavili.
Posebno smo ponosni na to što smo uz naše korisnike kada se čini da nema nade – i što zajedno s njihovim liječnicima i psihoterapeutima tražimo načine da oboljeloj osobi bude bolje. U tome usko surađujemo s liječnicima, psihijatrima i zdravstvenim ustanovama u Zagrebu. Nekome više pomažu grupe podrške, nekome individualan rad, a netko pak onu prekretnicu osjeti prilikom hospitalizacije ili tijekom programa dnevne bolnice. Svakoj korisnici pristupamo individualno i pomažemo joj da pronađe ono što joj je najkorisnije za taj period oporavka.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
