Arbitraža o granici: U ponedjeljak usmena rasprava pred Sudom EU-a oko arbitraže

epa07207791 (FILE) - A general view of the first day of the trial on the European Union's proposed mandatory migrant quota scheme, at the Court of Justice of European Union in Luxembourg, 10 May 2017 (reissued 04 December 2018). Britain can unilaterally abandon the article 50 process without requiring the formal agreement of the European commission or other EU member states, Campos Sanchez-Bordona, the European court of justice's (ECJ) advocate general said in an statement 04 December 2018. EPA/JULIEN WARNAND

Usmena rasprava pred Sudom EU-a povodom prigovora Hrvatske o nenadležnosti tog suda u sporu koji je Ljubljana pokrenula protiv Zagreba zbog navodne povrede europskog prava uzrokovane neprovedbom arbitražne odluke o granici održat će se u ponedjeljak.

Pred Velikim vijeće Suda EU-u u Luxembourgu održat će se usmena rasprava o tome je li taj sud nadležan za spor koji je pokrenula Slovenija, a ne o sadržaju slovenskih prigovora.

Slovenija je pokrenula postupak protiv Hrvatske na temelju članka 259 Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i predložila Sudu EU-a da utvrdi da Hrvatska krši 2. i 4. članak Ugovora, koji govori o poštivanju vladavine prava i lojalnoj suradnji među državama članicama EU-a.

Slovenija tvrdi i da Hrvatska krši uredbu o zajedničkoj ribarskoj politici, šengenskim propisima o kretanju osoba te direktivu o pomorskom prostornom planiranju.

Hrvatska je u prosincu prošle godine uputila podnesak Sudu EU-a u kojem je istaknula da Sud Europske unije nije nadležan odlučivati o zahtjevima Slovenije u navedenom postupku s obzirom da između dviju država nije doista riječ o sporu o primjeni i tumačenju prava EU-a, što bi bilo u nadležnosti Suda Europske unije.

Stajalište je Hrvatske da u ovom predmetu postoji spor koji se odnosi na tumačenje i primjenu međunarodnog prava, koji treba rješavati primjenom pravila međunarodnog prava i za to predviđenim sredstvima mirnog rješavanja sporova, uključujući pregovorima.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u priopćenju je najavilo da će Hrvatska Sudu EU-a argumentirano izložiti kako se tužba zapravo tiče smjera protezanja granice između Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru, odnosno konkretnije na pitanje jesu li Arbitražni sporazum i „arbitražna odluka“ valjani i jesu li uspostavili novu granicu.

“Kako Arbitražni sporazum nije dio prava EU-a, Sud EU-a nije nadležan tumačiti njegov pravni status kao ni status s njim povezane ‘arbitražne odluke’. Riječ je o pitanjima međunarodnog prava izvan sustava prava EU-a koja se rješavaju u okviru međunarodnog prava”, kaže se u priopćenju hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova.

Bilateralni granični sporovi su izvan područja prava EU-a i izvan nadležnosti Suda EU-a. Hrvatska smatra da bi se obje strane trebale vratiti međusobnom dijalogu i bilateralnim pregovorima dogovoriti zajedničku državnu granicu. Samo tako se može doći do obostrano prihvatljivog i trajnog rješenja granice, dodaje Ministarstvo.

Za Sloveniju arbitražna presuda nije uopće pitanje, nego činjenica, dok Hrvatska govori o navodnoj arbitražnoj odluci.

Odluka Suda o hrvatskom prigovoru o nenadležnosti očekuje se u rujnu ili kasnije. Ako Sud prihvati hrvatski prigovor i proglasi se nenadležnim, postupak će biti okončan. U suprotnom, Sud bi onda počeo raspravu o sadržaju slovenskih zahtjeva.

Europska komisija se prošle odbila pridružiti slovenskoj tužbi, smatrajući da je to pitanje međunarodnog prava koje moraju riješiti uključene države.

Zbog toga se našla na udaru kritika u Sloveniji da se praktično i politički postavila na hrvatsku stranu i zanemarila vladavinu prava.

Komisija je u Sloveniji naročito oštro kritizirana nakon što je prošle godine njemački tjednik Spiegel objavio da je pravna služba Europske komisije u svojem mišljenju dala za pravo Sloveniji, ali je predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker odbio to mišljenje staviti na dnevni red.

Predsjednik Suda EU-a Koen Lenaerts prošle je godine izrazio sumnju u pravni put koji je izabrala Slovenija. Lenaerts je savjetovao da bi bilo bolje umjesto pozivanja na članak 259, koristiti članak 273.

“Taj članak nudi mogućnost da članice pred sud EU-a iznesu međusobne sporove o predmetu koji se u strogom smislu ne tiče europskog prava, ali je za članice i za EU važan u širem kontekstu”, rekao je Lenaerts.

Ako se neki spor među članicama ne tiče konkretno prava Europske unije, onda se sud EU-a o njemu ne može očitovati, osim ako se same članice u tom sporu ne dogovore da mu problem zajedno iznesu u okviru postupka iz 273. članka Ugovora o funkcioniranju EU-a, pojasnio je Lenaerts.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/hina