Na spomen misi za pokolj hrvatskih vojnika i civila na Bleiburgu i Križnom putu banjalučki nadbiskup Franjo Komarica poručio je u subotu da mnoštvo okupljenih na Bleiburškom polju pokazuje da ljudi iznova mogu smoći snage otkloniti ruševine koje žele nasilno sakrivati istinu te da su sposobni zajednički izgrađivati snagu ljubavi, pomirenja i mira na mjestu gdje su se nalazile ruševine zlobe, zablude i zlodjela.
Od svih nas ovdje okupljenih, kao i svih koji ovu komemoraciju prate putem medija, svih ljubitelja istine, pravde, pomirenja i mira s pravom se smije očekivati, a osobito od službenih državnih predstavnika iz Hrvatske i BiH i čitave Europe, da odbace pritisak višedesetljetne javne šutnje, rekao je biskup Komarica.
S pravom se smije očekivati da otpočnete trezveno, objektivno i odlučno suočavanje s dramatičnim i tragičnim događajima s kraja II. svjetskog rata, neposrednog poraća, ali i iz vremena samog II. svjetskog rata i Domovinskog rata, rekao je biskup Komarica.
Istaknuo je da se u jubilarnoj godini Božjeg milosrđa ne smije dopusti da razbacane, nepokopane kosti desetaka tisuća stradalih, ne nađu svoj spokoj nakon sedam desetljeća zabrana, prijezira i nemara dosadašnjih službenih političkih predstavnika i institucija država u kojima smo živjeli i danas živimo.
Učinimo svi zajedno djelo milosrđa, pokopajmo konačno naše mrtve, rekao je biskup Komarica.
Naglasivši da se pravedno i sređeno društvo ne može izgrađivati s mržnjom i nasiljem pozvao je da i današnji susret s Kristom bude povod za zajedničke nove poduhvate oko istinskog bratstva i ljubavi među sunarodnjacima, sugrađanima i suvremenicima.
Neka nam Gospodin omogući takve međusobne odnose bez kojih ne može biti mirnog zajedničkog života, a našim mrtvima među kojima su mnogi stradali bez dokazane krivice i suda vječni život, rekao je.
Podsjetio je i da se za mnoge od ubijenih ne zna gdje su im kosti, a da kršćanska vjera nalaže da je pokop sveta dužnost.
U svojoj propovijedi biskup Komarica istaknuo je i da je Bleiburg najizrazitiji simbol totalitarizama i ideologija koje su strahovito i duboko ponizile ljudsko dostojanstvo i osramotile ljudski rod, gazeći bezočno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode i uništavajući čovjekov osjećaj za suodgovornost i moralne i etičke vrijednosti.
Neizliječene rane iz Drugog svjetskog rata rađaju nova iskorjenjivanja
Na ovom potresnom mjesto koje simbolizira i veliki broj neistraženih masovnih grobnica naših sunarodnjaka na području Hrvatske, Slovenije i BiH, likvidiranih u suprotnosti s međunarodnim pravom tijekom i nakon II. svjetskog rata, iz naših srca bi se trebala vinuti molitva, rekao je biskup Komarica dodavšu: Bože daj nam svoj mir, svoj, a ne mir robova. Mora se konačno čuti naš glas za čovjeka, njegovo dostojanstvo, a ako budemo šutjeli onda će zakon jačeg i dalje carevati, rekao je.
Govoreći o današnjim prilikama istaknuo je da su neizliječene brojne rane iz užasnog II. Svjetskog rata i poraća, zbog dugogodišnjeg gaženja i preziranja istine i nespremnosti uspostavljanja procesa praštanja među ljudima, izrodila nova gorka iskorenjivanja, ne samo pojedinaca nego i velikog dijela hrvatskog naroda zbog čije se žrtve komemorira na Bleiburgu.
Nažalost, rekao je, u protekla dva desetljeća pred našim su se očima dogodili novi Bleiburg i novi Križni put koji je ostavio stravične posljedice.
Citiravši Ivana Pavla II. koji je 1999. za posjeta Hrvatskoj poručio da oprostiti i pomiriti znači očistiti srce od zaraze mržnje, priznati bratom i onoga koji nam je nanio zlo i ne dopustiti da nas zlo pobjedi, biskup Komarica upitao je: “Jesmo li voljni to primiti i provoditi u djelo svjesni da alternative nema”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
