Erjavec opet pojačava političke tenzije – slijede li incidenti u Piranskom zaljevu?

Foto: fah

Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec uznemirio je hrvatsku javnost nedavnom najavom problema austrijskim i njemačkim turistima na putu prema Hrvatskoj u slučaju hrvatskog neprihvaćanja arbitražne presude.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U razgovoru za Novi list Erjavec detaljnije pojašnjava što je zapravo želio reći tom izjavom, koja je, dakako, izazvala nove napetosti između Slovenije i Hrvatske.

> Erjavec ponovio: Moguće nove napetosti s Hrvatskom ne pristane li na odluku arbitara

“Neprijeporno je da će nepoštovanje arbitražne presude izazvati napetosti. To nije samo moje mišljenje, jer je slično stajalište iznijela i vaša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović koja je još u ožujku prošle godine kazala da bi arbitražna odluka mogla izazvati incidente u Piranskom zaljevu.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Erjavec dalje tvrdi da će turisti radije doći “ako države imaju dobre odnose i dobru suradnju. S tim će se problemom baviti Europska komisija i samo ta činjenica predstavlja antireklamu za turizam. Zato moram priznati da ne razumijem tvrde i nediplomatske pozicije Hrvatske.”

Slovenski šef diplomacije hrvatsko stajalište ocijenio je “nerazumnim”.

“Kako može jedna članica EU-a, koja potpiše sporazum pod okriljem EU-a, tvrditi da taj sporazum neće poštovati zbog nekog incidenta za koji je arbitražni sud u svojoj djelomičnoj presudi utvrdio da neće imati utjecaja na konačnu presudu, koja će biti pravedna i poštena. Ustrajavanje na takvom stajalištu sigurno će imati štetne posljedice, i to ne samo po hrvatski turizam, nego i po slovenski turizam, kao i po hrvatsko i slovensko gospodarstvo, jer moramo znati da su naše dvije države imale čak 3,2 milijarde eura gospodarske razmjene, a riječ je o podacima za 2015. godinu i te su brojke sada još veće. Zbog toga je to hrvatsko stajalište nerazumno i u potpunom neskladu s međunarodnim pravom.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Slovenija očekuje da će arbitri sredinom ove godine donijeti presudu o graničnom prijeporu s Hrvatskom.

Vlada slovenskog premijera Mire Cerara smatra da arbitražni proces o graničnom prijeporu dogovoren 2009. pred ulazak Hrvatske u EU treba nastaviti, dok je pozicija Hrvatske nakon jednoglasne odluke Sabora prije dvije godine da se iz arbitraže izađe, donesena na prijedlog tadašnje vlade Zorana Milanovića, i dalje na snazi, čime je Ljubljana razočarana.

To su na svom prvom susretu u Ljubljani u prosincu prošle godine potvrdili i šefovi diplomacija dviju država Karl Erjavec i Davor Ivo Stier, potvrdivši da pomaka u tom pogledu nema.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Arbitraža nepovratno kompromitirana

Hrvatska je pozicija da je arbitraža nepovratno kompromitirana nakon otkrivanja nedopuštene komunikacije slovenskih dužnosnika s arbitrima i njene objave u medijima, dok Slovenija očekuje da će arbitri donijeti presudu o granici na kopnu i moru i da će je trebati primijeniti bez obzira na stajalište Zagreba.

Stalni arbitražni sud u Haagu donio je 30. lipnja 2016. odluku koja se odnosi na događaje koji su doveli do istupanja Hrvatske iz arbitražnog postupka. Arbitražni sud utvrdio je da je Slovenija povrijedila odredbe Sporazuma o arbitraži, ali istodobno zaključuje da Sporazum o arbitraži ostaje na snazi. Iz sadržaja te odluke jasno je vidljivo kako je Arbitražni sud zanemario prigovore hrvatske strane i netočno utvrdio kako nisu iskazane nikakve sumnje u neovisnost i nepristranost arbitara koji sada čine sastav Arbitražnog suda.

Arbitražni je sud odlučio nastaviti postupak i vratiti se razmatranju biti spora između dviju država, s ciljem donošenja konačne presude o tijeku granice na moru i kopnu. Reagirajući na odluku Arbitražnog suda, tadašnji hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Miro Kovač rekao je da „arbitražni postupak za Hrvatsku više nije relevantan“, ponovivši da Hrvatska više nije stranka u postupku i da ne komentira nakane Arbitražnog suda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji

Znanstvenice Instituta ‘Ivo Pilar’ iz Pule i Zagreba Tatjana Tomaić i Mirela Altić objavile su krajem 2013. monografiju ‘Hrvatsko-slovenska granica na rijeci Dragonji’. U njoj se istražuje povijesne aspekte i pravne okvire problematike hrvatsko-slovenske granice na rijeci Dragonji te nastoji kronološki prikazati događaje koji su uvjetovali pomicanje „avnojske“ granice između Republike Hrvatske i Republike Slovenije s rijeke Dragonje na privremenu granicu na Kanal sv. Odorika i koje su posljedice toga stanja na daljnji postupak kopnenog i morskog razgraničenja između dviju država.

Mr. sc. Tatjana Tomaić u razgovoru za Hrvatski tjednik ističe da se važnost utvrđivanja kopnene granice sa Slovenijom odražava na morsku granicu jer se pomicanjem kopnene granice u korist Slovenije stvaraju preduvjeti za dijeljenje Piranskoga zaljeva/Savudrijske vale metodom ekvidistance, čime bi Sloveniji pripala polovica zaljeva dok bi povratom granice na prirodni tok rijeke Dragonje, na ‘avnojsku granicu’, Hrvatska dobila gotovo cjelovit zaljev koji joj i pripada.

„Arbitražna komisija mirovne konferencije o Jugoslaviji (poznatija kao Badinterova komisija) u svom mišljenju pod rednim brojem 3 objašnjava status i formiranje granica novonastalih država nakon raspada SFRJ. Stav je Badinterove komisije da se SFRJ nalazi u procesu raspada te njezine dotadašnje republičke granice postaju međunarodne granice i time zaštićene međunarodnim pravom. Time su republičke granice dobile status državnih granica i teritorijalna osvajanja proglasile ništavnima. Republika Slovenija prihvatila je i zaključke Badinterove komisije koja je u mišljenju br. 7 u točki 2 ustanovila da nema nikakvih teritorijalnih sporova s graničnim državama ili republikama (Hrvatskom). Slovenija je time priznala ‘avnojske granice’ i zatečeno stanje granica (poštujući dva temeljna principa razgraničenja prema Badinterovim mišljenjima: status quo i uti possidetis). Ta izjava bila je uvjet priznanja Republike Slovenije od strane EU-a i njezinih država članica. Republika Hrvatska i Republika Slovenija priznale su mišljenje Badinterove komisije o nepovredivosti granica te su se međusobno prve uzajamno priznale u postojećim granicama 25. lipnja 1991. godine, na dan kada su obje države proglasile samostalnost.

Međutim, Slovenija nije poštovala taj dogovor te je 3. listopada 1994. godine Odlukom slovenskog Državnog zbora pokušala anektirati 113 ha na kojima se nalaze četiri hrvatska naselja: Bužin, Mlini, Škrile i Škudelin. Samim tim niti Hrvatska nema više obvezu pridržavanja toga dogovora koji je Slovenija prekršila te stoga Republika Hrvatska ima pravo tražiti povrat granice na prirodni tok rijeke Dragonje”, pojašnjava znanstvenica za Večernji list.

O otvorenim graničnim pitanjima mr. sc. Tomaić kaže da je zemljopisna posebnost Republike Hrvatske i njezina duga granična linija na kopnu i moru.

Kopnena granica duga je 2374,9 km, nepravilnog je oblika i u jednom dijelu prekinuta u kopnenom spoju s područjem Dubrovnika. Republika Hrvatska naslijedila je dvije vanjske granice SFRJ (Italija i Mađarska) te dobila četiri nove (Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora). Iz tog razloga Republika Hrvatska i ima najviše otvorenih graničnih pitanja. Neriješena granica sa Slovenijom godinama opterećuje međunarodne odnose između dviju država. Otvorena granična pitanja između Republike Hrvatske i Republike Slovenije narušavaju bilateralne odnose i regionalnu sigurnost.”

> Arbitraža: Hrvatska i Slovenija ustraju na svojim argumentima

O neuspjelim pokušajima rješenja graničnog spora između Hrvatske i Slovenije i štetnosti za našu državu među kojima su bili sporazum Drnovšek – Račan od 20. srpnja 2001., susret vlada na Brijunima 10. lipnja 2005. te sporazum hrvatskog premijera Sanadera i slovenskog premijera Janše na Bledu 26. kolovoza 2007. mr. sc Tomaić kaže da je za Hrvatsku „bio vrlo nepovoljan pa i štetan Sporazum Drnovšek – Račan iz 2001. godine. Sporazum nije nikada ratificirao Sabor Republike Hrvatske, ali Republika Slovenija taj sporazum smatra i dalje kao osnovu zahtjeva za razgraničenje na moru i određivanje morske granice. Hrvatski i slovenski predsjednici vlada izvijestili su javnost u ljeto 2001. da je postignut sporazum između dviju država o zajedničkoj granici parafiranjem nacrta ugovora poznatog kao Sporazum Drnovšek-Račan. Parafiranje teksta znači da je nakon zajedničkog usklađivanja teksta utvrđeno i posvjedočeno da je ono što je napisano vjerodostojno i da odgovara željama pregovarača (tzv. autentifikacija teksta). Samim ovjeravanjem teksta države ne daju svoj pristanak na to da budu vezane ugovorom, stoga parafirani tekst nacrta ugovora ne proizvodi pravne učinke. U nacrtu ugovora napušteno je načelo ekvidistancije te je Sloveniji prepušteno 113,3 km² mora i podmorja u Savudrijskoj vali i izvan nje, sve do granice s Italijom. Hrvatsko-slovenska granica je po nacrtu ugovora povučena bliže hrvatskoj obali Savudrije te se na izlazu iz Savudrije granica prelama na hrvatsku stranu.

Prihvaćanjem takvog nacrta ugovora Republika Hrvatska bi se odrekla neprijeporno hrvatskoga teritorija (teritorijalnog mora) površine 46,4 km² koje bi ostalo u tzv. koridoru otvorenog mora u hrvatskom teritorijalnom moru dok bi uz granicu s Italijom ostao trokut hrvatskoga teritorijalnog mora površine 7 km² bez izravnog dodira s kopnom. Rezultat takvog sporazuma bio bi svjetski presedan jer nije poznat takav primjer u međunarodnoj praksi. Takvim nacrtom ugovora Hrvatska bi se jednostrano odrekla ukupno oko 166 km² mora i podmorja. Sporazum nije nikada potvrđen u Hrvatskom saboru. Hrvatska ga je odbila potpisati a kamoli ratificirati. Nakon intenzivnih prosvjeda hrvatske javnosti i negativnih mišljenja pravnih stručnjaka sporazum je ostao samo prijedlog bez ikakva pravnog učinka i nije stavljen na dnevni red niti parafiran u Saboru jer premijer Ivica Račan nije uspio sakupiti potpise dviju trećine saborskih zastupnika“, istaknula je mr. sc. Tomaić, zaključujući da „slovenski političari pitanje granica u Istri već skoro dva desetljeća iskorištavaju za vlastitu promidžbu ističući (političku) važnost često ponavljanih zahtjeva.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.