Hrvatska je u skupini od 13 zemalja članica EU-a za koje je Komisija utvrdila da je potrebno provesti dubinsku analizu kako bi se provjerilo postoji li opasnost od pretjeranih makroekonomskih neravnoteža.
Komisija je u srijedu objavila Godišnji pregled rasta u EU-u, Izvješće o mehanizmu upozorenja i Zajedničko izvješće o zapošljavanju. Objavljivanjem tih dokumenta započinje novi ciklus Europskog semestra, mehanizma za koordinaciju ekonomskih politika unutar EU-a kako bi se izbjeglo ponavljanje financijske i dužničke krize.
Komisija je u Izvješću o mehanizmu upozorenja utvrdila da će za 2017. godinu trebati provesti dubinsku analizu makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica – Hrvatsku, Bugarsku, Cipar, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Nizozemsku, Portugal, Sloveniju, Španjolsku i Švedsku. Komisija će rezultate te analize objaviti krajem veljače sljedeće godine.
Ovo je već četvrti put da se za Hrvatsku radi dubinska analiza. U ožujku ove godine, Komisija je utvrdila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže, posebice zbog rizika povezanih s visokom razinom javnog, korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti. Komisija je tada također zaključila da ne treba pokretati korektivni postupak protiv Hrvatske, ocijenivši da je vladin program dovoljno ambiciozan za ispravljanje neravnoteža.
Ažurirani podaci pokazuju poboljšanje u većini područja, ali Hrvatska i dalje ima negativnu neto međunarodnu investicijsku poziciju.
“Neto međunarodna investicijska pozicija ostaje snažno negativna, ali je poboljšana s tekućim računom koji pokazuje povećanje viška u 2015. godini”, ističe Komisija.
Neto međunarodna investicijska pozicija je razlika između iznosa koji je inozemstvo investiralo u nekoj zemlji, i iznosa koji je ta zemlja investirala u inozemstvu, a koja se izražava u postotku BDP-a.
Komisija navodi da je razina javnog i privatnog duga vrlo visoka, posebice korporativni dug. Nakon pet godina brzog rasta, javni dug se stabilizirao na vrlo visokoj razini i sada bi njegov udio u BDP trebao padati u projiciranom razdoblju. Privatni dug se također počeo smanjivati, ali je i dalje visok u odnosu na usporedive odnose. Osim toga, veliki dio domaćeg duga denominiran je u eurima što povećava tečajni rizik zbog visoke vanjske zaduženosti. Iako je dobro kapitaliziran, financijski sektor i dalje ima velik dio kredita koji se ne vraćaju.
Ubrzanje otpisa i prodaje duga u posljednje vrijeme doveo je do smanjenja kredita koja se ne vraćaju, što signalizira olakšavanje kreditnih uvjeta. Visoka stopa nezaposlenosti također pada, što je dijelom rezultat smanjivanja radne snage. S niskim stopama zaposlenosti i aktivnosti, relativno veliki dio stanovništva i dalje je izložen riziku siromaštva i socijalne isključenosti, ističe Komisija.
“Stoga, Komisija smatra korisnim, uzimajući također u obzir da su u ožujku utvrđene prekomjerne makroekonomske neravnoteže, još jednom analizirati opstojnost makroekonomskih rizika te nadgledati napredak u ispravljanju prekomjernih neravnoteža”, navodi Komisija.
