Prioriteti Europske komisije: investicije, zapošljavanje i regulacija poreza

Europska komisija u utorak je prihvatila program rada za sljedeću godinu u kojem predviđa pokretanje 23 zakonodavne inicijative i povlačenje ili promjenu oko 80 zakonskih prijedloga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Radni program predstavili su predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker i prvi potpredsjednik Frans Timmermans pred zastupnicima Europskog parlamenta na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Juncker je rekao da je prvi prioritet provedba investicijskog plana kojim se želi u sljedeće tri godine privući 315 milijarda eura privatnih ulaganja te borba protiv izbjegavanja plaćanja poreza.

“Prvi prioriteti Europe su rast i zapošljavanje. Želimo ograničiti na 23 broj novih zakonskih inicijativa u 2015.”, rekao je Juncker, dodajući da će se ti zakonski prijedlozi odnositi na provedbu investicijskog plana teškog 315 milijarda eura.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Juncker je najavio i prijedlog direktive o automatskoj razmjeni podataka u pogledu posebnih sporazuma o porezima, koji su multinacionalnim kompanijama omogućavali da plaćaju minimalne poreze u zemljama u kojima su registrirali samo ogranke, umjesto da plaćaju poreze na dobit u zemljama u kojima je dobit i ostvarena. Među zemljama koje su sklapale takve sporazume prednjači Luxembourg i to u vrijeme kada je tamošnji premijer bio Juncker.

Juncker je još ranije najavljivao “provjetravanje” europskog zakonodavstva, kako bi se izbjeglo da nepotrebni ili zastarjeli propisi opterećuju gospodarstvo. Juncker ne prestaje ponavljati da “Europa treba biti velika u velikim stvarima, a mala u malima”, to jest da se na razini EU-a ne treba sve regulirati, nego samo ono što se na nižim razinama ne može učiniti.

To je i Junckerov odgovor na česte kritike, ponajviše iz Velike Britanije, da se EU nepotrebno upleće u svakodnevni život građana. Juncker je obećao da se njegova Komisija neće baviti banalnostima poput propisa o obliku banana ili krastavaca koje se mogu staviti na trgovačke police.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komisija je, pripremajući svoj program rada za sljedeću godinu, pregledala 452 zakonska prijedloga koja se nalaze u postupku odlučivanja te donijela odluku koje od njih će povući, koje promijeniti i koje zadržati.

Oko 80 zakonskih prijedloga bit će povučeno ili promijenjeno, među kojima ima onih koji su dugo u postupku i koji su potpuno zastarjeli, a za neke nema izgleda za postizanje dogovora između Vijeća i Parlamenta, koji predstavljaju zakonodavnu vlast u EU-u.

Među 80-tak zakonskih prijedloga koji se povlače iz postupka je i paket o kružnom gospodarstvu, koji je Komisija Josea Manuela Barrosa predstavila u srpnju ove godine, što je izazvalo negodovanje zastupnika.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Potpredsjednik Timmermans je zamolio zastupnike da prvo poslušaju što ima za reći te istaknuo da umjesto prijedloga koji se povlači Komisija želi širi i ambiciozniji pristup, paket za “za pravo kružno gospodarstvo, a ne polukružno”.

Paket o kružnom gospodarstvu, koji je predstavljen početkom srpnja, imao je za cilj drastično smanjenje otpada, odnosno gospodarstvo u kojem skoro ne bi postojao otpad.

Već kod samih najava da bi to moglo biti povučeno, protiv povlačenja prijedloga zakona o smanjenju otpada i o čistoći zraka svoj glas su podigle ekološke organizacije. Početkom ovoga mjeseca 11 zemalja članica EU-a pozvalo je Komisiju da ne povlači te prijedloge.

Među prioritetima za sljedeću godinu, Timmermans je najavio ambiciozni paket o digitalnom gospodarstvu, nove korake u uspostavi energetske unije, poticanje zapošljavanja i mobilnosti radne snage, cjeloviti prijedlog o migracijama te jačanje transparentnosti rada Komisije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.