Eurostat: Stopa nezaposlenosti u EU nepromijenjena, u Hrvatskoj blago pala

osobe
Foto: Narod.hr

Stopa nezaposlenosti u Europskoj uniji zadržala se u prosincu na najnižoj razini otkada je europski statistički ured počeo objavljivati mjesečne podatke, dok je u Hrvatskoj blago pala i ponovo bila niža od prosjeka u eurozoni. Bez posla je u Hrvatskoj u prosincu prema podacima europskog statističkog ureda bilo 137 tisuća građana.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema podacima Eurostata, temeljenim na metodologiji ILO-a, sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u 28-članom EU iznosila je u prosincu 6,6 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost u studenome.

Time se zadržala na najnižoj razini otkada je europski statistički ured počeo objavljivati mjesečne podatke, navodi se u izvješću.

U prosincu 2017. godine iznosila je 7,2 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Promjena u prošlogodišnjem prosincu nije bilo ni u eurozoni gdje se stopa nezaposlenosti zadržala na 7,9 posto, najnižoj razini od listopada 2008. godine.

U prosincu 2017. godine iznosila je 8,6 posto.

Bez posla je prema procjenama Eurostata u 28-članom EU u prosincu bilo ukupno 16,306 milijuna građana, od čega njih 12,919 milijuna u eurzoni.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U odnosu na studeni njihov je broj u EU i eurozoni smanjen za po 75 tisuća. U odnosu na isti mjesec prethodne godine manji je za 1,533 milijuna u EU, te za 1,174 milijuna u eurozoni.

Među zemljama EU-a najnižu je stopu nezaposlenosti u prosincu zabilježila Češka, od 2,1 posto. Slijede Njemačka s 3,3 posto, Poljska s 3,5 posto i Nizozemska s 3,6 posto.

Najviša je stopa nezaposlenosti zabilježena u Grčkoj, od 18,6 posto (u listopadu 2018.). Slijede Španjolska sa 14,3 posto i Italija s 10,3 posto.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti u prošlogodiošnjem prosincu iznosila 7,7 posto i smanjena je za 0,1 postotni bod u odnosu na studeni. Time je drugi mjesec zaredom bila niža od prosjeka u eurozoni.

Bez posla je u Hrvatskoj u prosincu prema podacima europskog statističkog ureda bilo 137 tisuća građana, tri tisuće manje nego u prethodnom mjesecu. U odnosu na isti mjesec godine ranije njihov je broj smanjen za 39 tisuća.

Hrvatska je ujedno ponovo bila među zemljama s najvećim padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini, za dva postotna boda.

Najveći je pad stope na godišnjoj razini zabilježen u Grčkoj, za 2,4 postotna boda.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nezaposlenost mladih također stagnira

Stopa nezaposlenosti mladih u EU takđer se u prosincu zadržala na razini prethodnog mjeseca kada je iznosila 14,9 posto. U prosincu 2017. godine iznosila je 16,1 posto.

U eurozoni je u prosincu stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina iznosila 16,6 posto i također je bila nepromijenjena u odnosu na studeni. U prosincu 2017. godine iznosila je 17,8 posto.

Bez posla je u EU u prosincu bilo 3,365 milijuna mladih, od čega njih 2,391 milijun u eurozoni. Njihov je broj u EU u odnosu na isti mjesec prethodne godine smanjen za 249 tisuća, te za 141 tisuću u eurozoni.

Najnižu je stopu nezaposlenosti u toj dobnoj skupini u prosincu bilježila Češka, od 5,8 posto. Slijede Njemačka sa šest posto i Nizozemska sa 6,6 posto.

Najvišu je stopu nezaposlenosti mladih bilježila Grčka, od 38,6 posto (u listopadu 2018.). Slijede Španjolska s 32,7 posto i Italija s 31,9 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju iznosila 22,7 posto i smanjena je za 1,2 postotna boda u odnosu na prethodno tromjesečje.

Bez posla su u posljednja tri prošlogodišnja mjeseca u Hrvatskoj bile 33 tisuće mladih, tri tisuće manje nego u prethodnom tromjesečju, pokazuju Eurostatovi podaci.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.