Hrvatska preuzela predsjedanje Europskom unijom

Foto: Thinkstock

Ulaskom u 2020. godinu, Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala punopravnom članicom EU.

Hrvatska po prvi puta preuzima redovito i rotirajuće predsjedavanje Europskim vijećem. To će značiti čitavu poplavu sjednica kojima će predsjedavati hrvatski diplomati. Ali što će Hrvatska imati od toga?

Rotirajuće predsjedništvo

Države članice EU-a izmjenjuju se kao predsjedateljice Vijeća svakih šest mjeseci. Za vrijeme tog šestomjesečnog razdoblja predsjedništvo predsjeda sastancima na svim razinama u Vijeću i tako pomaže osigurati kontinuitet rada EU-a u Vijeću.

Šest mjeseci predsjedavanja Europskim vijećem svakoj članici pruža priliku pokazati se kao dobar domaćin, organizator ili dirigent za složene teme EU. Neke malene i stare članice kao što je Luksemburg, koja je 12 puta predsjedala Unijom, su već uvježbane u toj zadaći i trebaju samo još nekoliko dodatnih suradnika kako bi organizirali sjednice i konferencije. Druge, čak i mnogo veće članice su na lošem glasu u Bruxellesu.

Njemačka, najveća članica Unije koja u drugoj polovici 2020. preuzima predsjedanje je na glasu kao uporna i djelotvorna, ali i kao užasno birokratska i pedantna. Nijemci zapošljavaju na stotine dodatnih diplomata u briselskom predstavništvu kako bi uspješno prebrodili tih šest mjeseci predsjedavanja, prenosi DW.

A sad pak dolazi premijera i za Hrvatsku. Najmlađa članica koja je tek 2013. pristupila Uniji će tako po prvi puta preuzeti predsjedavanje u gotovo 200 radnih skupina i konferencija Vijeća. Mnogi građani EU, ali i diplomati u Bruxellesu Hrvatsku poznaju tek kao obalu na kojoj provode odmor. Sad hrvatska vlada ima priliku pokazati i neke druge strane te zemlje.

Hrvatska će privući pažnju Europe

To može funkcionirati, misli politologinja Louisa Slavkova u jednom intervjuu za Zakladu Körber nakon što je Bugarska predsjedavala EU 2018. godine.

„Ovisno o veličini zemlje, predsjedavatelju će uspjeti u EU postaviti tek jedan ili dva akcenta. Osim toga se tek nastavlja politika prethodnika”. No i dodaje: Bugarska je u svojem predsjedanju doista postala nešto poznatija u određenim krugovima europskih novinara, političara, ali i poduzetnika. „U svakom slučaju je bilo više zanimanja za Bugarsku. To onda može pomoći i oboriti nekoliko uobičajenih predrasuda o nekoj zemlji”, smatra Slavkova.

To može uspjeti i Hrvatskoj. Koliko će potrajati taj učinak i koje konkretne učinke to može imati za turizam ili ulaganja u tu zemlju, to stoji otvoreno. Hrvatski diplomati i službenici će predvoditi na stotine sjednica u Bruxellesu, ali i predstavljati Europsku uniju na svjetskoj pozornici na konferenciji o klimi, na sastancima na vrhu ili u posjetima zemljama Azije ili Afrike. Hrvatska tu želi progurati i vlastite interese i založiti se za svoj ulazak u Šengensku zonu bez provjera putnika. To će nužno značiti i da će važne teme hrvatskog predsjedavanja biti i nadzor granica i migranata.

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman ima ambicioznih ciljeva. Želi navesti Francusku da odustane od veta kojeg je postavila protiv pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom. To francusko protivljenje je ove jeseni bio diplomatski hladan tuš i za Europsku uniju i za Hrvatsku.

„Ali i hladan tuš može biti koristan”, kaže Radman za internetski portal Euractiv:

“On možda malo pomaže da se fokusiramo i ozbiljno postupamo kad se radi o konkretnim odlukama. Pokušavamo povećati svijest kako je (proširenje) važno za čitavu EU, ne samo za susjede.”

Hrvatska želi tu biti pošteni posrednik, kaže ministar vanjskih poslova te zemlje. Vrhunac hrvatskog predsjedavanja bi trebao biti sastanak na vrhu o proširenju koji se treba održati 6. i 7. svibnja u Zagrebu i gdje bi se trebao naći izlaz iz ove slijepe ulice.

Diplomati u Bruxellesu ne očekuju da će novajlija kao što je Hrvatska i koja je 2018. iz blagajne EU primila 660 milijuna eura potpore biti domaćin koji će uspjeti nametnuti sporazum u kompleksnim temama kao što je proračun Europske unije. Jer upravo traje žestoka svađa o srednjoročnom proračunu EU za godine do 2027. i tu se radi o bilijunima eura. Vjerojatno će razriješiti nastale Gordijske čvorove tek Njemačka kao predsjedatelj u drugoj polovini godine i najveći platiša u proračun EU gdje uplaćuje svake godine 13,5 milijardi eura. Ali Hrvatska može pomoći i Njemačkoj pripremiti teren za sporazum već ove veljače kad će biti održan prvi izvanredni sastanak na vrhu o proračunu EU pod predsjedanjem Hrvatske.

No kad je riječ o samom predsjedanju u EU, austrijski politolog Anton Pelinka je u listu Der Standard povodom predsjedanja te zemlje 2018. upozorio kako se ta uloga precjenjuje. Europsko vijeće sad ima svog stalnog predsjednika i od prosinca je to Belgijanac Chales Michel.

„Predsjedavanje Europskim vijećem je prije svega dobra prilika za Public Relation: možete se dobro predstaviti ili propustiti tu priliku.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr