Juncker u Zagrebu ishvalio Hrvatsku: Želi je uskoro u šengenskoj i eurozoni

Zagreb, 7.6.2019. - Predsjednik Vlade Andrej Plenković i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, koji boravi u radnom posjetu Hrvatskoj, sastali su se u Banskim dvorima. foto HINA/ Tomislav PAVLEK/ ml

Predsjednik Europske komisije (EK) Jean-Claude Juncker podržao je u petak u Zagrebu ulazak Hrvatske u šengensku zonu i zonu eura, izrazivši nadu da će pozitivna preporuka za priključenje prostoru slobode kretanja biti upućena Europskom vijeću još za mandata njegove komisije koji završava 31. listopada ove godine.

Juncker je u posjetu Hrvatskoj, prvi u svojstvu predsjednika EK-a a vjerojatno i zadnji budući da izvršnom tijelu EU-a koji vodi, mandat nakon europskih izbora održanih krajem svibnja ističe 31. listopada.

“Želim da tijekom mandata ovog EK-a damo preporuku Vijeću da Hrvatska postane dio šengenskog prostora”, rekao je Juncker na zajedničkoj konferenciji za novinare s premijerom Andrejom Plenkovićem.

Plenković kaže da je na tom planu napravljen veliki posao. “Hrvatska očekuje da bi do kraja mandata ove Komisije dobili pozitivnu evaluaciju napretka koji smo napravili u ispunjavanju kriterija za pristupanje šengenskom prostoru. U tom pogledu Hrvatska je učinila jako puno”, rekao je Plenković.

“Odmah nakon ulaska u EU iskoristili smo prvih 120 milijuna eura, nakon toga još dodatnih 120 milijuna eura, Hrvatska jača svoju vanjsku granicu, unapređuje policijsku suradnju sa susjednim zemljama i uvjereni smo da ćemo ispuniti i posljednje elementa koji su na stolu kako bi EK mogla donijeti pozitivnu ocjenu i uputiti prijedlog Vijeću”, dodao je.

Kada se radi o eurozoni, još jednom pitanju iznimno važnom za Hrvatsku, predsjednik EK-a smatra da je “Hrvatska potpuno spremna uskoro se priključiti mehanizmu ERM II”.

Juncker je “impresioniran” napretkom zemlje na gospodarskom i financijskom planu te je pohvalio ogromne napore ministra financija. O ulasku Hrvatske u tečajni mehanizam ERM II “odlučit će Europska središnja banka, a EK će tome dati potporu”, istaknuo je Juncker.

Plenković je rekao da je za Hrvatsku važno da nastavi dijalog s EK-om oko uvođenja eura. “Taj cilj nije za sutra, to je proces koji će trajati nekoliko godina, većinu kriterija do sada ispuvanjavamo a ubrzano, i to puno brže nego u drugim zemljama, smanjivanje javnog duga nam daje za pravo da ćemo te kriterije realizirati”, kazao je, dodajući da Zagreb već sada većinu kriterija ispunjava. “Vlada će zajedno s Hrvatskom narodnom bankom raditi na ispunjavanju toga cilja”.

Junckeru pokazali kako europska sredstava mijenjaju Hrvatsku na bolje

Juncker je dvodnevni posjet počeo u četvrtak u Dubrovniku, gdje ga je Plenković izvijestio o tome kako teče obnova dubrovačke zračne luke Čilipi i izgradnja Pelješkog mosta, projekti sufinancirani iz europskih fondova.

Obnova dubrovačkog aerodroma vrijedna je 225 milijuna eura, od čega 158 milijuna eura dolazi iz Europskog fonda za regionalni razvoj. U prvoj je fazi, završenoj krajem 2016., za 64 milijuna eura izgrađena zgrada terminala. Druga, koja bi trebala završiti do kraja 2020. obuhvaća obnovu 3300 metara duge piste, izgradnju novog spremišta za gorivo, izgradnju elektroinstalacija i prostor za odlaganje otpada, doznaje se u upravi zračne luke.

Što se tiče Pelješkog mosta, on se sufinancira europskim sredstvima u visini od 357 milijuna eura, a gradi ga kineska tvrtka China Road and Bridge corporation.

“Jučerašnjim posjetom Dubovniku (Juncker) je stekao osobni uvid u realizaciju jednog od ključnih infrastrukturnih projekta koji se sufinancira europskim sredstava a to je Zračna luka Dubrovnik, u županiji gdje se realizira i drugi strateški infrastrukturni projekt a to je izgradnja Pelješkog mosta oko kojeg smo bili u intenzivnom kontaktu i objasnili zašto je baš taj projekt za Hrvatsku važan za povezivanje juga s ostatkom zemlje i koji će EU sufincirati. Predsjednik EK je dobio konkretan dojam kako europska sredstava mijenjaju Hrvatsku na bolje”, rekao je Plenković.

Drugi dan posjeta Juncker je stigao u Zagreb gdje je u Banskim dvorima sa šefom hrvatske vlade razgovarao o nizu tema važnih za Hrvatsku i za Europu.

Hrvatsko predsjedanje EU-om – plan summit sa zemljama jugoistoka Europe

Juncker je na konferenciji za novinare u Banskim dvorima istaknuo da mu je žao što odlazi s mjesta šefa EK-a upravo prije nego što će Hrvatska u prvoj polovici 2020. preuzeti predsjedanje Europskim vijećem.

O hrvatskom predsjedanju govorio i Plenković, istaknuvši da Hrvatska tijekom tog razdoblja želi organizirati summit s državama jugoistoka Europe koje žele pristupiti EU-u.

“Razgovarali smo o ambiciji Hrvatske da dogodine organizira summit s državama jugoistoka Europe pri čemu se posebno zalažemo za ispunjavanje kriterija i napredak tih zemalja prema EU-u. Za nas je posebno važna BiH”, istaknuo je hrvatski premijer.

Junckerovo je mišljenje da je važno da zemlje zapadnog Balkana zadrže europsku perspektivu jer bi u suprotnom to moglo destabilizraiti regiju.

Demografski problemi u svim zemljama EU-a

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Šef EK je također istaknuo kako je svjestan ozbiljnog demografskog problema u Hrvatskoj i podsjetio da i europski fondovi mogu biti jedna od mjera demografske revitalizacije zemlje.

“Znam da Hrvatska ima demografski problem. I vjerujem da se europski fondovi općenito mogu iskoristiti kako bi se pomoglo demografskoj obnovi”, kazao je, dodajući da različiti programi koje razvijaju EU i EK trebaju biti dodatno posvećeni demografskim problemima.

Rekao je da bi do 2020. Hrvatska iz strukturnih fondova mogla povući gotovo 11,5 milijarde eura za “poboljšanje života svih Hrvata”

Plenković je istaknuo kako demografski problem ne postoji samo u RH već i u drugim zemljama članicama EU-a, a jedan od načina da se s njim borimo je da “koristimo europske fondove kao jednu od mjera za demografsku revitalizaciju zemlje”.

Juncker se osvrnuo i na pitanje obnove Vukovara, rekavši da “trebamo bolje pomoći hrvatskoj vladi u njezinim naporima obnove, oživljavanja i pomirbe u Vukovaru. Razmotrit ćemo to pitanje i vidjeti u kojoj mjeri možemo biti korisni”, kazao je.

Upitan o graničnom sporu Hrvatske i Slovenije, Juncker je rekao da dvije prijateljske i susjedne zemlje ne bi trebale imati takvih problema, ali da EK “nema po tom pitanju što za reći”, što zapravo znači da ostaje neutralna.

Hrvatska predsjednica s Junckerom

Sa šefom Europske komisije o nedavno održanim izborima za Europski parlament, prioritetima Hrvatske za vrijeme predsjedavanja Europskim vijećem te o negativnim demografskim trendovima u EU-u razgovarala je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, priopćeno je iz njezina ureda.

“Predsjednica se osvrnula na analize u medijima prema kojima izbori za ovaj saziv EP-a bilježe veću izlaznost, odnosno imaju najviši postotak u posljednjih 20 godina. U tom smislu, istaknula je kako je odaziv birača na razini cijele Unije bio je najviši u posljednjih 20 godina – 50,95 posto, dok je u Hrvatskoj na birališta izašlo gotovo 30 posto birača, u odnosu na izbore 2014., kada je svoje biračko pravo iskoristilo tek nešto više od četvrtine hrvatskih birača”, kaže se u pripopćenju.

Osvrnuvši se na ulazak u Schengen i eurozonu predsjednica Grabar-Kitarović naglasila je kako su to strateški ciljevi Republike Hrvatske, te da je Zagreb napravio značajan napredak u ispunjavanju svih preporuka s ciljem ulaska u Schengensku zon. “Odlučni smo ispuniti sve kriterije kako bi se to ostvarilo u najbrže moguće vrijeme”, kazala je Predsjednica, izrazivši očekivanje kako će zemlje članice Europske unije poduprijeti tu hrvatsku ambiciju, dodaje se u priopćenju.

Plenković na mini summitu EU-a o čelnim mjestima europskih institucija

Plenković nakon sastanka s Junckerom odlazi u Bruxelles gdje će s još petoricom čelnika raspraviti o kandidatima za vodeća mjesta europskih institucija, uključujući predsjednika EK-a.

Tri najveće političke grupacije, pučani (EPP), socijaldemokrati (S&D) i liberali (ALDE), imat će po dva predstavnika na sastanku. To su premijeri Hrvatske i Latvije, Portugala i Španjolske te Nizozemske i domaćin, belgijski premijer Charles Michel.

O tome što očekuje od tog sastanka, odnosno je li moguće da se postigne konsenzus oko novog šefa EK-a, premijer je kazao da očekuje “otvorenu raspravu i dobru večeru”.

Izbori za Europski parlament koji su završili 26. svibnja donijeli su gubitke pučanima i socijaldemokratima, a dobitke liberalima i Zelenima – rezultat koji je zakomplicirao imenovanje idućeg predsjednika EK-a.

Izvor: narod.hr/hina