Prkoseći klipovima koje im Madrid baca pod noge katalonski nacionalisti ustraju u nakani da u nedjelju održe simbolično izjašnjavanje i prikupe dovoljno glasova da jednu od najsnažnijih španjolskih pokrajina jednoga dana povedu u neovisnost.
Na poziv katalonskog predsjednika Artura Masa, 5,4 milijuna birača te sjeveroistočne pokrajine pozvano je odgovoriti na dva pitanja: žele li da Katalonija postane država? Ako da, žele li da bude neovisna država?
Ustavni sud, kojemu se dvaput obratila španjolska vlada, oba je puta naredio odgodu referenduma kako bi dobio vremena da se očituje o meritumu predmeta. No službena Barcelona odlučna je održati barem simbolično izjašnjavanje, dok za vladu u Madridu ta simbolika nije ništa drugo do paravan za referendum, piše agencija AFP.
Mas, izabran za predsjednika Katalonije 2012., kada je obećao raspisati referendum o neovisnosti, tvrdi da simbolično glasovanje nije protuzakonito, da će ga organizirati volonteri i da se ne radi o referendumu.
Taj 58-godišnji umjereni nacionalist, praunuk pomorca i sin poduzetnika iz građanske klase Katalonce poziva neka glasuju “bez straha”, jer imaju pravo izraziti svoje mišljenje.
Složena arhitektura ovlasti između Madrida i regija
Katalonija, jedna od 17 španjolskih pokrajina, uživa široku autonomiju u zemlji od 47 milijuna ljudi u kojoj su ovlasti između središnje vlade i pokrajinskih vlasti složene i raznolike.
Zakoni jamče jednakost svih Španolaca, no o nacionalnosti, useljeničkim pitanjima, međunarodnim odnosima, obrani i pravosuđu, valuti, carini, vanjskoj trgovini odlučuje središnja vlada. Sektori zdravstva, obrazovanja, znanosti, zakon o radu i građansko pravo uređuju se prema općem zakonu, ali pokrajine imaju široku slobodu njihove primjene.
Međutim, te su pokrajine nasljednice povijesnih kraljevina i kneževina, pa su neke od njih naslijedile i različite povlastice. Tako Navarra i Baskija imaju fiskalne povlastice koje ne vrijede za druge pokrajine. Te dvije pokrajine izravno ubiru porez i dio tog novca uplaćuju državi.
Katalonija, koja u španjolskom BDP-u sudjeluje s približno 20 posto ima najširu autonomiju uz Baskiju, napose u obrazovanju i zdravstvu, čak i vlastitu policiju, ali ne i fiskalnu autonomiju. Katalonske vlasti zato smatraju da su na gubitku jer pokrajina zaradi više nego što dobiva.
Teški odnosi Madrida i Barcelone
Glasovanje predviđeno u nedjelju zadnja je u nizu epizoda dugotrajnih napetosti između Madrida i Barcelone.
Godine 2010. Ustavni sud je razljutio zagovornike katalonske neovisnosti u jeku gospodarske krize jer je odlučio odbiti pravosudnu autonomiju. Artur Mas, koji je ubrzo došao na vlast, bezuspješno je pokušavao 2012. dogovoriti s Madridom “fiskalni sporazum” koji bi Kataloniji omogućio da sama ubire poreze i njima upravlja.
Pred nepopustljivim Madridom, Mas je krenuo prema referendumu. U nedjelju računa na velik odaziv birača kako bi ojačao svoj položaj prema središnjoj vlasti. Prema anketama, simboličnom glasovanju trebali bi se odazvati zagovornici neovisnosti, a njih je oko 50 posto.
Rezultati se očekuju u ponedjeljak, a Mas je najavio da će zatim pisati španjolskom premijeru, konzervativcu Marianu Rajoyu i predložiti mu da krenu u pregovore. Teme bi bile fiskalni sporazum i pravi referendum na kojem bi se Katalonci i službeno izjasnili o neovisnosti, kao što je to bilo omogućeno stanovnicima Škotske 18. rujna.
No, Škoti su neovisnosti rekli “ne”, a Mariano Rajoy kaže “ne” referendumu.
Katalonski poslodavci podijeljeni
Neovisna Katalonija imala bi manje poreze i bolje upravljanje javnim novcem, tvrde zagovornici tog koncepta. No velike su tvrtke podijeljene jer dio njih strahuje od gubitka španjolskih i europskih tržišta.
Iako je jedna od najbogatijih u Španjolskoj, Katalonija je ujedno i treća najzaduženija pokrajina Španjolske, njezin je dug 31,2 posto BDP-a, dok je prosjek za španjolsku državu 21,7 posto.
Izvoznici strahuju da bi njihovi proizvodi u ostatku Španjolske mogli biti carinjeni, da bi banke mogle biti nelikvidne jer bi izgubile pristup Središnjoj europskoj banci i ukratko imali bi teškoća s izvozom, zbog čega bi morali svoja sjedišta preseliti.
Oprezniji poslodavci s druge strane ističu da bi Barcelona s Madridom morala zaključiti novi fiskalni sporazum koji bi Kataloniji omogućio da zadrži više poreznog novca. Kao model poslužio bi im režim kakav postoji s pokrajinama Navarrom i Baskijom.
Zagovornici neovisnosti u takvu mogućnost ne vjeruju i tvrde da je prekasno jer “španjolska država ne pregovara, nego samo naređuje”.
Zaljubljen u more i jedrenje, Artur Mas na svojem stolu drži očevo kormilo s natpisom “Hladna glava, vruće srce, čvrsta ruka i noge čvrsto na zemlji”, a njegova biografkinja Pilar Rahola zaključuje da on “predstavlja savršenu dualnost između ‘zdravog razuma’ i “strasti’. Realan je, mnogo razmišlja, ali je ipak moguće da stvori golem sukob između Španjolske i Katalonije”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
