Klimatske promjene u zadnjih su pedesetak godina značajno utjecale na vrijeme kada se iz svojih korita izlijevaju velike europske rijeke, prijeteći na taj način poljoprivrednim aktivnostima, kao i infrastrukturi na cijelome kontinentu, zaključak je velikog istraživanja čiji su rezultati objavljeni u američkom časopisu Science.
U nekim područjima, primjerice na jugu Engleske, u Švedskoj, Finskoj i u baltičkim zemljama poplave se događaju petnaestak dana ranije nego prije pola stoljeća jer se snijeg otapa ranije nego šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
No te promjene nisu ujednačene, pa upravo suprotno, do izlijevanja iz korita rijeka oko Sjevernog mora dolazi i po osam dana kasnije.
Grupa znanstvenika koju vodi Guenter Bloeschl, ravnatelj Instituta za hidraulički inženjering i za upravljanje vodenim resursima na Tehnološkom sveučilištu u Beču, analizirala je podatke prikupljene u više od 4200 hidrometrijskih postaja u 38 europskih zemalja između 1960. i 2010.
Usporedili su količinu oborina, vlažnost tla i visinu temperatura kako bi otkrili potencijalne uzročnike promjena u razdoblju u kojem se obično događaju poplave.
“Rezultati do kojih smo došli upućuju na to da do promjena u razdoblju kada se iz korita izlijevaju europske rijeke dolazi upravo zbog klimatskih promjena i globalnog zatopljenja, no njihov se utjecaj razlikuje od područja do područja”, kazao je Bloeschl.
Najveće promjene zabilježili smo u području zapadne Europe, duž obale Atlantika između Portugala i Velike Britanije gdje je većina hidrometrijskih postaja evidentirala poplave koje se događaju i do dva tjedna ranije nego prije pedesetak godina.
Na taj način može se objasniti povećana vlažnost tla, a u području sjeveroistočne Europe do otapanja snijega dolazi već na samom početku proljeća.
“Najnovije istraživanje upućuje na to da su izlijevanja rijeka iz korita i poplave koje potom nastaju posljedica klimatskih promjena u sjeverozapadnoj Europi i donose nam nove podatke o dinamici poplava”, kazao je znanstvenik Centra za ekologiju i hidrologiju iz Velike Britanije, Jamie Hannaford, jedan od suautora istraživanja. “Svakako moramo nastaviti pratiti kada u Europi i koliko često dolazi do poplava”, istaknuo je.
“To je značajno zbog suradnje i savjeta poljoprivrednicima, zaštite infrastrukture i proizvodnje električne energije, kao i za normalno funkcioniranje vodovodne mreže”, smatraju profesorica geografije Louise Slater i profesor hidroklimatskih promjena na engleskom sveučilištu Loughborough Robert Wilby.
Izlijevanja rijeka iz korita i poplave utječu na veći broj stanovnika nego ijedna druga prirodna opasnost, a globalna šteta procjenjuje se na oko 100 milijarda dolara godišnje.
Znanstvenici upozoravaju da bi se razorne poplave do kraja 21. stoljeća mogle uvišestručiti, zbog čega treba povesti računa o prikupljanju što preciznijih podataka i procjena o sezonskim promjenama kada su posrijedi poplave.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
