Latvija preuzima kormilo EU-a u ozračju straha od velikog susjeda

Latvija s prvim danom 2015. preuzima polugodišnje kormilo Europske unije, dva mjeseca pošto je i sama dobila novu vladu nakon parlamentarnih izbora obilježenih strahom da bi velika ruska manjina u njihovoj zemlji mogla poremetiti tamošnju političku pozornicu.

“U prvoj polovici 2015. Latvija će postati predsjedavajuća zemlja EU-a, prvi put u svojoj povijesti. To je velika čast i pruža velike mogućnosti, ali je istodobno velika odgovornost i izazov za Latviju i njezine građane”, kaže se na stranici latvijskog predsjedništva, prvog predsjedištva pošto je u drugoj polovici godine izabrana nova Europska komisija, Parlament i novi predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk.

Prioriteti

Prioritetni pravci Latvije kao predsjedavajuće zemlje EU-a su konkurentnost i rast, korištenje europskog digitalnog potencijala u razvoju EU-a, te jačanje uloge Unije na globalnom planu.

Tijekom predsjedanja u prvoj polovici godine, u Latviji će biti oko 200 događanja, uključivo i političke sastanke na visokoj razini.

Jedan od glavnih događaja bit će 4. summit Istočnog partnerstva u Rigi u svibnju 2015. i sastanci vezani uz njega, a održat će se i deset neformalnih sastanaka europskih ministara te skup ministara obrazovanja ASEM-a, foruma Azije i Europe.

Treći summit Istočnog partnerstva održan u Vilniusu ujesen 2013., nakon onog u Pragu 2009. i Varšave 2011. bio je uvod u ukrajinski sukob pošto je na njemu tadašnji predsjednik Viktor Janukovič odustao od približavanja Europskoj uniji i potpisivanja Sporazuma o pridruživanju, te napravio politički zaokret prema Rusiji. S obzirom da je stanje na tom području i dalje nestabilno, to će sigurno biti jedna od važnijih tema političkih sastanaka kojima će predsjedati Latvija.

Kroz inicijativu Istočnog partnerstva, Europska unija podupire reforme svojih šest istočnih susjeda (Armenija, Azerbajdžan, Gruzija, Moldavija, Ukrajina i Bjelorusija), uz istovremeno jačanje političkih odnosa, ali i ekonomskih veza i olakšanja mobilnosti za građane između EU-a i partnerskih država.

Konkretni politički zadaci latvijskog predsjedništva su jačanje ulaganja i ekonomskih reformi, revizija europske strategije 2020, stvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta, angažman sa strateškim partnerima, nastavak pregovora o proširenju, te pitanja vezana uz migracije i europsku sigurnosnu i obrambenu politiku.

Države članice koje obnašaju dužnost predsjedajućih blisko surađuju u tročlanim skupinama poznatima pod nazivom “trojac” (bivši, postojeći i budući predsjedajući), a taj je sustav uveden Lisabonskim ugovorom 2009. Trojac, a sada ga čine Italija koja 31. prosinca završava predsjedanje, Latvija i Luksemburg koji 1. srpnja preuzima, određuje dugoročne ciljeve i priprema zajednički program utvrđujući teme i glavna pitanja koja će Vijeće rješavati u razdoblju od 18 mjeseci.

Latvijci su ponosni i na mjesto gdje će se održavati važniji događaji vezani uz predsjedanje, novu Latvijsku nacionalnu knjižnicu u Rigi, jedan od najvažnijih projekata 21.stoljeća ostvarenih u toj zemlji, poznatu i kao Dvorac svjetlosti, koji služi kao moderan i multifunkcionalan kulturni, edukacijski i informativni centar.

“Predsjedništvo je prigoda da Latvija i Nacionalna knjižnica sjaje na europskom i globalnom zvjezdanom nebu, ne samo potičući rad Vijeća EU-a već i predstavljajući našu bogatu kulturu, tradiciju i dostignuća naših građana”, naglašava se na stranici latvijskog predsjedništva.

Zgrada je otvorena ove godine, smještena na obali rijeke Daugave nasuprot starom riškom gradu, a dizajnirao ju je međunarodno priznati američki arhitekt Gunars Birkerts koji je rođen u Latviji.

Latvija – kontroverzni primjer izlaska iz krize

Latvija je članica Europske unije od 2004. a nekoliko godina nakon toga, u jeku financijske i gospodarske krize, od 2008. do 2010. godine gospodarstvo joj se srozalo čak 25 posto.

Godine 2010. počela je bilježiti gospodarski rast koji je 2011. i 2012. bio iznad pet posto, u 2013. je bio 4,1 posto i bila je najbrže rastuće gospodarstvo u Europskoj uniji.

Posljedica je to bila oštrih rezova koje je proveo tadašnji latvijski premijer Valdis Dombrovskis u javnom sektoru, prije ikakvog pritiska “trojke”, MMF-a, Komisije i Europske središnje banke. On je podijelo otkaze gotovo svakom trećem državnom zaposleniku i smanjio plaće u prosjeku za 25 posto, sve to bez socijalnih nemira i prosvjeda. Usred reformi je pobijedio na izborima i ostao na čelu zemlje.

Međutim, rast BDP-a pratilo je drastično iseljavanje stanovništva, uglavnom mladih i obrazovanih.

Stoga slučaj Latvije izaziva duboke podjele u stručnim i političkim krugovima u svijetu – jedni je smatraju primjerom uspješnih reformi, dok je protivnici stroge štednje ne smatraju uzorom zbog pogoršanja socijalne i demografske slike u zemlji.

Obični ljudi smatraju da je rast postignut na uštrb njihovih plaća i mirovina, a pad nezaposlenosti zapravo je rezultat odlaska ljudi u inozemstvo. Latvija je po posljednjem popisu stanovništva iz 2011. imala 2 milijuna stanovnika, a po prethodnom iz 2000. godine 2,4 milijuna.

Iako je premijer Zoran Milanović imao pohvalnih riječi za latvijske reforme kad je početkom rujna 2013. službeno posjetio tu zemlju, kasnije je rekao da ne vjeruje u strogu štednju kao put izlaska iz krize.

Dombrovskis, koji je o latvijskom putu izlaska iz krize napisao i knjigu, podnio je u studenom 2013. ostavku, nakon tragedije u supermarketu Maxima u Rigi gdje su poginule 54 osobe u urušavanja krova i zida, kazavši da za tu nesreću preuzima političku odgovornost. To je najteža katastrofa koja je pogodila tu baltičku zemlju otkada je prije dvadeset godina proglasila neovisnost od bivšeg SSSR-a.

Dombrovskis je na dužnosti bio od ožujka 2009. i bio je najdugovječniji latvijski premijer od proglašenja neovisnosti. Danas je premijerka Laimdota Straujuma koja je došla na čelo vlade nakon izbora održanih 4. listopada.

Ulazak u eurozonu

Nakon što je Estonija ušla u eurozonu 2011. a Latvija 1. siječnja 2014., Litva će 1. siječnja 2015. zatvoriti krug baltičkih zemalja članica eurozone.

Osim nezadovoljstva socijalnim stanjem, javnost nije bila sklona ni latvijskom ulasku u eurozonu 1. siječnja ove godine, očekujući prije svega rast cijena.

Njezino iskustvo s preuzimanjem eura, nakon gotovo godinu dana, potvrđuje međutim da je rast cijena bio malen i ograničen, dok znaci rastuće konkurentnosti i nižih troškova transakcija ukazuju na pozitivne dugoročne učinke, kaže se u izvješću Europske komisije iz studenoga ove godine.

Ipak, rast cijena uočen je na tržištu nekretnina. Ekonomski podaci također pokazuju ubrzan rast plaća, što je donekle izazov za poslovni svijet i političare ako žele zadržati cijenu rada usklađenu s produktivnošu, u kontekstu pogoršanja vanjskog okruženja.

Unatoč ambicioznim obećanjima o strukturnim reformama danim u vrijeme prelaska na euro, njihov se ritam usporio, a latvijske vlasti nisu uspjele učiniti značajniji napredak u ključnim sektorima poput visokog obrazovanja i znanosti, pristupa zdravstvenoj skrbi, socijalne nejednakosti, upravljanja državnom imovinom i liberalizacijom energetskog tržišta, kazala je EK.

“Moguće je da su uzrok tome opći izbori 4. listopada ove godine”, kaže se u izvješću te naglašava da je ubrzanje strukturnih reformi od ključne važnosti ako se u budućnosti želi održati latvijska konkurentnost.

Izbori u sjeni agresivne ruske politike

Vladajuća koalicija desnog centra pobijedila je na listopadskim parlamentarnim izborima u Latviji, ali je pojedinačno najbolji rezultat ostvarila oporbena proruska stranka Sloga s 23,3 posto.

Trostranačka koalicija koju čine Stranka jedinstva, Nacionalistički savez te Savez zelenih i seljaka osvojio je 59 posto glasova, što je donijelo olakšanje mnogima u zemlji zabrinutima da bi Sloga, koja podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina, mogla osvojiti vlast.

Slogu snažno podupire rusofona manjina koja čini čak četvrtinu latvijskog stanovništva, mnogo više nego što ih, primjerice, ima u Ukrajini.

Izbori u Latviji održani su u sjeni agresivne politike Rusije prema Ukrajini i straha od velikog susjeda, te je premijerka već pojačala izdvajanja za obranu i zajedno s drugim dvjema baltičkim zemljama, članicama Europske unije i NATO-a, zagovara jaču nazočnost NATO-a u regiji.

Ruska politika prema Ukrajini imala je golemog utjecaja na izbornu kampanju. Vlada u Rigi je objavila da čak više ne isključuje mogućnost agresije Rusije na Latviju nakon što je Kremlj više puta objavio kako će štititi Ruse u inozemstvu.

Vladajuća koalicija u toj zemlji podržava politiku EU-a i NATO-a, a ruske stranke pokazuju razumijevanje za politiku Kremlja.

Sve tri baltičke zemlje u strahu su od Rusije, s obzirom na ulaske ruskih zrakoplova i brodova u zračne prostore i približavanje morskim granicama. NATO im je dao jamstva sigurnosti, a kao znak potpore regiju je u rujnu posjetio i američki predsjednik Barack Obama koji se u Tallinnu sastao s estonskim predsjednikom Toomasom Hendrikom Ilvesom, latvijskim kolegom Andrisom Berzinsom i litavskom predsjednicom Daliom Grybauskaite. Poručio je da su Sjedinjene Države uz baltičke zemlje koje strahuju da bi nakon Ukrajine mogle biti sljedeća meta slične ruske politike.