Međunarodni sud pravde (ICJ), glavna pravosudna institucija Ujedinjenih naroda, svečano je u srijedu obilježio 70 godina postojanja u nazočnosti glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona i drugih visokih dužnosnika, objavio je UN.
“Tijekom godina, ICJ je kao glavno pravosudno tijelo Ujedinjenih naroda dao središnji doprinos vladavini prava uključujući se učinkovito onda kada su diplomatske ili političke mjere zakazale. Pomogao je državama da riješe svoje sporove mirnim putem”, istaknuo je tom prilikom Ban Ki-moon.
Glavni tajnik UN-a pozvao je sve države svijeta da potvrde predanost mirnom rješavanju sporova. “Važnost rješavanja sporova mirnim putem i u skladu s međunarodnim pravom nikada nije bila veća. Sukob je najučinkovitiji način sprječavanja razvoja poznat čovječanstvu. Ključno je da sve države potvrde svoju predanost rješavanju sporova mirnim putem kako predviđa Povelja UN-a”, rekao je.
Svečanosti su nazočili nizozemski kralj Willem-Alexander, predstavnici nizozemske vlade i drugih nizozemskih institucija te visoki dužnosnici međunarodnih organizacija baziranih u Den Haagu i drugdje.
ICJ je utemeljen Poveljom UN-a u lipnju 1945., a počeo je s radom u travnju 1946. Sjedište mu je u Den Haagu.
Sud rješava pravne sporove među državama i daje mišljenja o pravnim pitanjima na zahtjev tijela i agencija UN-a, u skladu s međunarodnim pravom. U 70 godina rada, pravdu je pred njime tražila 91 država, od kojih 28 iz Europe, 25 iz Afrike, 20 iz Azije i Oceanije i 18 iz Amerike.
Sud je donio 200 presuda, od kojih 121 državama te 50 hitnih naloga državama i 27 savjetodavnih mišljenja UN-u, po podacima ICJ-a.
Polovica presuda donesena je u zadnjih 20 godina, a za rješavanje 85 posto sporova između država sudu je potrebno pet godina ili manje.
Sud je donosio odluke o pitanjima koja su se kretala od pljačke prirodnih bogatstava u Africi do graničnih sporova u Južnoj Americi i lova na kitove u Pacifiku. U početku je bio fokusiran na granične sporove, a s vremenom se počeo sve više baviti političkim pitanjima.
“Slučajevi koje je sud rješavao zadnjih godina bili su jako raznoliki, ne samo u geografskom smislu, nego i u smislu područja međunarodnog prava. Općenito, države desetljećima pregovaraju o sporu prije nego ga proslijede sudu. Nekoliko godina tako nije previše da bi dobile konačnu odluku kojom se rješava jako star spor”, rekao je predsjednik suda Ronny Abraham na konferenciji za novinare u povodu proslave velike obljetnice.
Sud ima 15 sudaca 15 različitih nacionalnosti, koje biraju Opća skupština i Vijeće sigurnosti UN-a, a mandat im traje devet godina.
Godišnji proračun suda iznosi oko 26 milijuna američkih dolara, što je manje od 1 posto UN-ova proračuna, a zapošljava oko 115 ljudi.
Glavni sudski zapisničar Philippe Couvreuer objašnjava da sud ne može intervenirati u sporovima između država ako one to od njega ne zatraže. “Sud je ono što države od njega učine (…) samo ako ga one izaberu, on može djelovati”, rekao je dodajući da to ne znači da sud nije učinkovit.
“Govoriti da sud nije uspješan sigurno nije točno, jer kada mu se obrati on učinkovito riješi spor. Bilo je nekih manjih poteškoća, ali naposljetku su gotovo svi sudski slučajevi odmah provedeni”, rekao je, ističući također da sud nema neriješenih predmeta na čekanju.
Pred Međunarodnim sudom pravde samo su u dva navrata u njegovoj 70-godišnjoj povijesti pokrenute tužbe za genocid – i to oba puta protiv nekadašnje SR Jugoslavije, odnosno Srbije koju je prvo tužila Bosna i Hercegovina, a potom i Hrvatska, kojoj je Beograd uzvratio protutužbom.
Sud je u veljači 2007. presudio da je zločin u Srebrenici bio genocid, ali ne i odgovornost Beograda za počinjenje genocida već samo za propuste u njegovu sprečavanju i kažnjavanju.
U veljači 2015. sud je odbacio tužbu Hrvatske protiv Srbije kao i protutužbu Srbije protiv Hrvatske.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
