Nino Raspudić: Danas je manje Sicilije na Siciliji nego u nekim drugim dijelovima kontinenta

Foto: Snimka zaslona

“Posjetiti Italiju a ne vidjeti Siciliju je kao da uopće niste vidjeli Italiju jer Sicilija je ključ svega, pisao je 1787. Johann Wolfgang Goethe u svom Putu po Italiji… U smislu negativnog stereotipa, danas je manje Sicilije na Siciliji nego u nekim drugim dijelovima kontinenta, što je razlog više za posjetiti taj divan otok.”, piše Nino Raspudić u kolumni za Večernji list koju djelomice prenosimo.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Mladi Englezi, Nijemci i drugi sjevernjaci su nekada putovali Italijom da bi se osvijestili, sazreli, produbili svoje kulturne korijene. Danas sa Sjevera kontinenta masovno idu na Mediteran da se što više onesvijeste, razvale i izgube. Možda neki neostvareni Goethe 21. stoljeća danas pokazuje golu guzicu na Ibizi, šmrče u Taormini ili bljuje teturajući do smještaja na Zrću.

Svijet je potpuno premjeren, opisan, sve u njemu je iskalkulirano, ocijenjeno, kvalificirano, svaka točka je poslikana i možeš je trenutno vidjeti na Google Maps, ali to ne znači da je manje fascinantan, sve je u oku promatrača.

S raznih strana su se ljudi doseljavali na Siciliju, ali su i Sicilijanci naseljavali svijet. Kao mali primjer vrijedi navesti američku industriju zabave, u kojoj su od početka bili istaknuti brojni ljudi sicilijanskog porijekla kao što su Martin Scorsese, Frank Sinatra, John Travolta, Al Pacino, Frank Zappa ili danas sveprisutna Lady Gaga (Stefani Germanotta).

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako ostavimo postrani časne sicilijanske starine Arhimeda i Empedokla, najveći kulturni proizvod Sicilije je književnost. Talijanska lirika, koja će vrlo brzo doseći vrhove s Danteom i Petrarcom, započinje u 13. stoljeću sa “sicilijanskom školom” koja se okupljala na dvoru Fridriha II. u Palermu, i u okviru koje je nastao sonet. Književni bum Sicilije događa se koncem 19. i u 20. stoljeću, kada Sicilija daje ne samo dva nobelovca, Luigia Pirandella i pjesnika Salvatorea Quasimoda već i začetnika talijanskog verizma, Giovannija Vergu i brojne druge velike književnike, uključujući i Andreu Camillerija, koji je umro prije dva tjedna u 93. godini života.

* Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.